Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH zaduženo je da nakon potpisivanja Okvirne konvencije svu potrebnu dokumentaciji dostavi Ministarstvu vanjskih poslova BiH radi pokretanja postupka ratifikacije.Okvirnu konvenciju o umjetnoj inteligenciji i ljudskim pravima, vladavini prava i demokratiji usvojio je Odbor ministara Vijeća Europe i donio odluku da je otvori za potpisivanje 5. septembra 2024. godine u Vilniusu, u Litvaniji.
Predmet i svrha Okvirne konvencije je osigurati da aktivnosti u okviru životnog ciklusa sistema umjetne inteligencije budu usklađene sa zagarantiranim ljudskim pravima, demokratijom i vladavinom prava. Svaka od strana potpisnica Okvirne konvencije dužna je usvojiti odgovarajuće zakonodavne, upravne ili druge mjere u cilju provedbe odredbi utvrđenih ovom konvencijom.
Ministarstvo vanjskih poslova BiH dalo je podršku potpisivanju ove konvencije, konstatirajući da je usuglašena s odredbama međunarodnog prava i međunarodnim pravilima i standardima. Također, pozitivna mišljenja na tekst Okvirne konvencije dostavila su resorna ministarstva na državnom, entitetskom, kantonalnom i nivou Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.
Potpisivanjem Okvirne konvencije Bosna i Hercegovina će preuzeti obavezu donošenja novih i usklađivanja postojećih zakona i podzakonskih akata u cilju reguliranja navedene oblasti.
Također, Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, usvojilo je Strategiju za prihvat i integraciju državljana Bosne i Hercegovine koji se vraćaju u Bosnu i Hercegovinu po osnovu sporazuma o readmisiji i Akcijski plan za razdoblje 2024. – 2026. godine.
Ova strategija predstavlja nastavak ispunjavanja obaveza BiH iz Mape puta za liberalizaciju viznog režima, u cilju očuvanja bezviznog režima koji joj je odobren odlukom Vijeća Europe od 14. decembra 2010. godine, kao i obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. To podrazumijeva usvajanje djelotvornih politika kojima će se uspostaviti funkcionalan sistem prihvata i integracije državljana BiH koji se vraćaju u BiH na osnovu sporazuma o readmisiji u društvo na djelotvoran, održiv i dugoročan način, uz puno uvažavanje njihovih prava, i na taj način pridonijeti smanjenju broja sekundarnih migracija državljana Bosne i Hercegovine.
Pored strateškog cilja i ciljeva koji iz njega proizlaze, ovom strategijom se ide i korak dalje i kao vizija promovira institucionalna organizacija koja će se po potrebi u budućnosti baviti i drugim aspektima migracijske politike koja se odnosi na državljane BiH i druge kategorije u potrebi, sukladno nadležnostima, navode iz Vijeća ministara BiH.
Dio strategije je i Akcijski plan kao implementacijski dokument kojim su definirane aktivnosti koje će se realizirati u razdoblju od 2024. do 2026. godine, uz navođenje odgovornih aktera i rokova za njihovu realizaciju. Akcijski plan će se po potrebi revidirati na godišnjem nivou, a nakon razdoblja za koji je donesen i na temelju eksterne evaluacije izradit će se novi za iduće srednjoročno razdoblje.
Vijeće ministara BiH usvojilo je i informaciju o carinama koje su Sjedinjenje Američke Države uvele ostatku svijeta, uključujući Bosnu i Hercegovinu.
Zaduženo je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH da u roku od 15 dana, u saradnji s nadležnim institucijama u Bosni i Hercegovini, pripremi i Predsjedništvu BiH dostavi na daljnje nadležno postupanje pismo namjere koje će sadržavati listu oblasti (uključujući, ali ne ograničavajući se na: trgovinu, ekonomiju, energetiku, izravne strane investicije, infrastrukturu, carinske odnose) u kojima postoji interes za saradnju Bosne i Hercegovine sa Sjedinjenim Američkim Državama na bilateralnoj osnovi.
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa zaduženo je da u okviru svoje nadležnosti razmotri mogućnosti u cilju stvaranja pretpostavki za otpočinjanje bilateralnih konzultacija Bosne i Hercegovine i Sjedinjenih Američkih Država vezanih za slobodnu trgovinu ili utvrđivanje odgovarajućih carinskih tarifa i o tome informira Vijeće ministara BiH.
Također, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa zaduženo je da informaciju o carinama koje su Sjedinjenje Američke Države uvele ostatku svijeta s usvojenim zaključcima dostavi Predsjedništvu BiH odmah nakon usvajanja.
U informaciji se navodi da se Bosna i Hercegovina našla na listi država kojima je uvedena visoka carina za izvoz u SAD, te da se bilateralni podaci o robnoj razmjeni značajno razlikuju, što ukazuje na potrebu da se partnerima u Sjedinjenim Američkim Državama daju potrebna pojašnjenja.