Godina 2024. bila je najtoplija godina u povijesti mjerenja u Evropi. Izvještaj o stanju klime u Evropi, objavljeno u utorak, pokazuje da je Evropa kontinent koji se najbrže zagrijava, s ekstremnim vremenskim uvjetima koji pogađaju gotovo pola milijuna ljudi diljem kontinenta.
Izvještaj o stanju klime u Europi u 2024. godini, koje je pripremilo oko 100 istraživača iz Copernicus službe za klimatske promjene (C3S) i Svjetske meteorološke organizacije (WMO), pokazuje da je prosječna temperatura u Europi porasla za oko 2,4 stupnja Celzija od industrijske revolucije sredinom 19. vijeka. S izuzetkom Islanda, koji je bio hladniji od prosjeka, temperature diljem kontinenta bile su iznad prosjeka.
U izvješću se navodi da je broj dana s “jakim”, “vrlo jakim” i “ekstremnim vrućinama” bio drugi najveći u povijesti mjerenja.
Globalno, prosječna temperatura porasla je za 1,3 stepena Celzijusa, što znači da je 2024. bila najtoplija godina otkad se prate klimatske promjene.
„Koncentracija stakleničkih plinova u atmosferi ponovno će dosegnuti rekordne razine 2024. Od 1980-ih Europa se zagrijava dvostruko brže od globalnog prosjeka“, rekla je Samantha Burgess, jedna od glavnih autorica izvještaja, prema Deutsche Welleu.
„Ne radi se samo o prosječnoj globalnoj temperaturi, promjene temperature doista imaju utjecaj na regionalnoj i lokalnoj razini“, rekla je Florence Rabier, glavna direktorica Evropskog centra za srednjoročne vremenske prognoze, koji sudjeluje u programu Copernicus.
Suša na istoku, kiša na zapadu
U 2024. godini postojao je značajan kontrast u klimi između istoka i zapada kontinenta, s izrazito suhim i često rekordno toplim uvjetima na istoku i toplim, ali vlažnim uvjetima na zapadu.
Istovremeno, Europa se borila s drugim najvećim brojem dana s ekstremnim vrućinama ikad zabilježenim. U istočnoj Europi bilo je posebno vruće i suho, dok je južnu Europu pogodila dugotrajna suša, čak i tijekom zimskih mjeseci.
Nasuprot tome, Zapadna Evropa primila je više kiše nego bilo koje godine od 1950. Oluje koje su slijedile nakon sušnog razdoblja bile su posebno opasne, jer isušeno tlo ne može upiti velike količine vode u kratkom vremenu.
Više od 220 ljudi poginulo je u poplavama u Španjolskoj prošlog listopada ili studenog, a mjesec dana ranije, oluja Boris pogodila je osam zemalja u srednjoj i istočnoj Evropi. Više od 400.000 ljudi pogođeno je poplavama i olujama u Evropi.
Izvješće upozorava da se ledenjaci diljem Evrope tope sve većom brzinom, a najviše mase gube ledenjaci u Skandinaviji i na Svalbardu, arhipelagu u Arktičkom oceanu. Autori izvješća također su primijetili visoke temperature sjeverno od Arktičkog kruga i najvišu temperaturu površine mora zabilježenu u Sredozemlju.
Potrebno je ojačati sustave upozorenja
„Svaki dodatni porast temperature je značajan, povećavajući rizike za naše živote, gospodarstva i planet“, rekla je čelnica Svjetske meteorološke organizacije Celeste Saulo.
„Morat ćemo se prilagoditi“, dodala je, napominjući da je napredak primjetan, ali napore treba pojačati i ubrzati.
Izvješće upozorava da europske zemlje moraju ojačati sustave ranog upozoravanja na katastrofe i opće mjere za što bržu prilagodbu klimatskim promjenama. Nešto više od polovice europskih gradova usvojilo je specifične planove prilagodbe klimatskim promjenama – u odnosu na nešto više od četvrtine prije sedam godina.