Osnovni prioriteti Vlade Federacije BiH u narednom srednjoročnom periodu, navedeno je između ostalog u Smjernicama, bit će usmjereni na kreiranje povoljnijeg poslovnog ambijenta, poticanje i rast privatnih i javnih investicija što bi trebalo biti podržano kroz izdvajanje većih iznosa sredstava iz Proračuna FBiH za financiranje infrastrukturnih projekata, nastavak izgradnje autocesta i brzih cesta, kao i unapređenje avio i željezničkog prometa FBiH.
U prioritetima je i nastavak osiguranja likvidnosti Proračuna FBiH, kao i redovne isplate mirovina, braniteljskih i socijalnih i drugih naknada, ali i aktivne politike i mjere koje imaju za cilj očuvanje postojećeg nivoa zaposlenosti, te otvaranje novih radnih mjesta i smanjenje migracije radne snage.
Među prioritetima je i postepeni prelazak na zelenu i kružnu ekonomiju, digitalnu transformaciju industrije i malih i srednjih poduzeća kroz uspostavu ekonomskih instrumenata u oblasti okoliša i ublažavanju klimatskih promjena. Porezne politike u srednjoročnom periodu bi trebale promovirati i održiv i inkluzivan rast na razini FBiH i u svim kantonima i jedinicama lokalne uprave s fokusom na zaštitu radnih mjesta, povećanje produktivnosti poslovnih subjekata i smanjenje ili ukidanje troškova, naknada i taksi koje opterećavaju gospodarsku aktivnosti, priopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.
U osnovnim prioritetima je naznačeno i da će se, u svrhu zaštite radnih mjesta, potencirati reforma opterećenja rada kroz izmjene pravnog okvira poreza na dohodak i obaveznih doprinosa, a u narednom periodu planirano je iznalaženje novih prijedloga o ovom pitanju koje će uzeti u obzir preliminarne analize utjecaja tih propisa na zaposlenike, poslodavce i proračune u FBiH.
Smjernicama je navedeno da će se, kad su u pitanju mjere koja će uticati na poboljšanje poslovnog okruženja koja će posljedično imati povećanje produktivnosti poslovnih subjekata, u narednom periodu nastaviti iznalaženje rješenja unapređenja rada i digitalizacije Porezne uprave s naglaskom na potrebu provedbe mjera administrativnog unapređenja pružanja javnih usluga kroz fluidan protok informacija kroz IT sistem i sve oblike razmjene informacija i tehnološki naprednijim procesom fiskalizacije.
Navedeno je i da će fiskalna politika prihodovne strane biti usmjerena na jačanja fiskalne stabilnosti i odgovornosti i da će se u narednom periodu nastaviti sa aktivnostima unaprijeđenja koordinacije i odgovornosti između svih razina vlasti, kao i uspostave što kvalitetnijeg sustava izvještavanja.
Također, nastavit će se i podrška zdravstvenom sustavu s ciljem jačanja upravljanja i financijske održivosti zdravstvenih institucija.
U ovom dokumentu je, između ostalog, navedeno i da, prema posljednjim raspoloživim podacima, procijenjena vrijednost BDP-a FBiH iznosi 23,4 milijarde KM, a što predstavlja realni rast od 1,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, a da u inflatorna kretanja u 2024. godini nastavljaju trend usporavanja, kao i da je u veljači ove godine broj zaposlenih osoba iznosio 542.688, što je povećanje od jedan posto u odnosu na isti period prethodne godine. Udio duga u BDP-u Federacije sa 31.12.2023. godine iznosi 21,98 posto što je i dalje ispod prosjeka zemalja u okruženju i u skladu sa smjernicama iz Mastrich-a.
U veljači 2024. godine prosječna neto plaća iznosila je 1.315 KM, a što predstavlja nominalno povećanje za 10,2 posto i realno povećanje devet posto u odnosu na isti period prethodne godine. U Federaciji BiH se u 2024. godini očekuje skroman rast realne ekonomske aktivnosti od 2,2 posto, a za period 2025 – 2027. godine prosječna stopa realnog rasta procjenjuje se na tri posto.
Inače, ovaj dokument predstavlja osnov za izradu Dokumenta okvirnog proračuna FBiH kojim se vrši trogodišnje planiranje okvirnog proračuna i na osnovu kojeg se izrađuje proračun za narednu godinu. Također, služi kao temelj za izradu godišnjih i srednjoročnih planova nižih razina vlasti i ima za cilj usmjeriti institucije nižih razina vlasti na politike i aktivnosti koje su planirane u narednom srednjoročnom periodu.
U Smjernicama je, između ostalog, navedeno da je put ka integriranju u Europsku uniju jedan je od najznačajnijih ekonomsko – političkih ciljeva BiH, te da je otvaranjem pristupnih pregovora sa EU potvrđena europska budućnost BiH, kao i da slijedi faza usvajanja pregovaračkog okvira koji iziskuje ispunjavanje 14 ključnih prioriteta. Programom ekonomskih reformi FBiH 2024 – 2026., planiran je set strukturnih reformi koje trebaju odgovoriti na globalne izazove i ubrzati integraciju BiH u EU.