Imajući u vidu da u svijetu godišnje nestane više hiljada osoba, obaveze država prema međunarodnom humanitarnom pravu i prema osjećajima i pravima porodica nestalih osoba, kao i iskustva u procesu traženja nestalih stečenih na međunarodnom nivou i izloženih na konferenciji, potpisnici Deklaracije pozivaju na povećanje nacionalnih napora u smislu sprečavanja ali i adekvatnog rješavanja pitanja nestalih osoba, kao i na međusobnu saradnju država kako bi na najefikasniji mogući način bilo rješavano pitanje nestalih osoba.
Međunarodne organizacije, uključujući Ujedinjene nacije, pozvane su na dalje jačanje svijesti o problemu nestalih osoba i davanje preporuka o načinu rješavanja sudbine nestalih.
Konferencija u Azerbejdžanu održana je u glavnom gradu Bakuu pod nazivom „Povećanje nacionalnih i globalnih napora u rasvjetljavanju sudbina nestalih osoba“ te u organizaciji državne Komisije za ratne zarobljenike, nestale osobe i taoce Republike Azerbejdžan.
Članovi Kolegija direktora bh. instituta su prezentirali model traženja nestalih osoba u Bosni i Hercegovini, koji je od različitih organizacija u svijetu ocijenjen najefikasnijim i preporučen zemljama s istim i sličnim iskustvima rata i tranzicije.
“U Bosni i Hercegovini su pronađeni, ekshumirani i porodicama radi dostojanstvenog ukopa predani posmrtni ostaci više od 25.000 žrtava, i to je presedan kad je riječ o ratnim sukobima u novijoj historiji”, istakao je Nikola Perišić, predsjedavajući Kolegija direktora.
Naveo je i da se u Bosni i Hercegovini još traži 7.607 osoba, što je 80 posto od ukupnog broja za kojim se traga na području zemalja bivše Jugoslavije.
Jurišić je u obraćanju na konferenciji pojasnio kako model traženja nestalih osoba u BiH počiva na dva stupa – na Zakonu o nestalim osobama te Institutu za nestale osobe kao stručnoj instituciji koja za nestalima traga bez diskriminacija po vjerskoj, nacionalnoj ili bilo kojoj drugoj pripadnosti.
“Zakon o nestalim osobama propisao je obvezu Instituta da formira centralnu evidenciju nestalih osoba u Bosni i Hercegovini, što je učinjeno objedinjavanjem svih baza o nestalima vođenim u Bosni i Hercegovini. Na taj način utvrđen je broj od 34.965 različitih imena i prezimena i u Centralnoj je evidenciji nestalih osoba. Svako ovo ime i prezime mora proći proces verifikacije da bi se utvrdilo da je osoba stvarno nestala u skladu sa Zakonom o nestalim osobama”, kazao je Jurišić.
On je istakao i da su ključni problemi u rješavanju pitanja nestalih osoba nepostojanje političke volje država da problem bude riješen i nerazmjenjivanje informacija o skrivenim grobnicama, nepostojanje verificiranih spiskova s imenima nestalih osoba, kao i licitiranje brojem nestalih, relativiziranje i umanjivanje broja nestalih osoba druge strane, a glorificiranje i uvećavanje vlastitih žrtava.
“Da nam se zlo ne bi ponovilo, prestanimo šutjeti, progovorimo, iskreno surađujmo, otkrijmo lokacije skrivenih grobnica. Da bi proces traženja nestalih osoba bio brz i učinkovit, temeljni uvjet je postizanje političke volje i iskrena suradnja država, kao i kreiranje modela traženja nestalih osoba po uzoru na bosanskohercegovački model”, istakao je Jurišić.
Na konferenciji se obratilo 40 učesnika iz zemalja koje se bave pitanjem nestalih osoba ili se suočavaju s ovim procesom – iz Azerbejdžana, Turske, Rumunije, Kirgistana, Moldavije, Kuvajta, Čilea, Srbije, Hrvatske, Kipra, Bugarske, Ujedinjenog Kraljevstva, Skupštine Ujedinjenih nacija, ali i predstavnici porodica nestalih osoba te eksperti različitih međunarodnih organizacija poput Međunarodnog crvenog krsta/križa, Međunarodne komisije za nestale, Međunarodne organizacije za migracije.