“Već mjesec i po dana, gotovo svakodnevno, u političkim obračunima političara, pa čak i sa OSCE-om, može se čuti kako je i OSCE pokazao da ne uvažava stav Ustavnog suda BiH, pozivajući se pri tome na dvije konkretne odluke Ustavnog suda BiH, i to: U-3/17 i U-23/14. Ne precizira se koji se to stavovi Ustavnog suda BiH iz ove dvije odluke ne uvažavaju od strane OSCE-a, niti o čemu je Ustavni sud BiH odlučivao kroz te dvije odluke”, stoji na početku saopštenja iz Ustavnog suda BiH.
Dalje navode da je “uzaludna bila nada” da će političari prestati poigravati se s odlukama Ustavnog suda pa ranije nisu reagovali.
“Međutim, kako se zloupotreba odluka Ustavnog suda nastavlja, Ustavni sud BiH mora podsjetiti da je u Odluci U-3/17, na zahtjev Bariše Čolaka, tadašnjeg predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH odlučio o njegovom zahtjevu za ispitivanje regularnosti postupka, odnosno utvrđivanje postojanja ili nepostojanja ustavne osnove za proglašenje Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH od 28. aprila 2017. godine štetnim po vitalni interes bošnjačkog naroda”, dalje poručuju iz Ustavnog suda.
Navode da su tada odlučili da Izjava Kluba delegata bošnjačkog naroda u Domu naroda PS BiH o destruktivnosti po vitalni interes bošnjačkog naroda u BiH u navedenom Prijedlogu zakona ispunjava uvjete proceduralne ispravnosti iz člana IV/3.f) Ustava BiH, te da su dalje utvrdili da “prijedlogom Zakona nije povrijeđen vitalni interes bošnjačkog naroda u BiH.”
“‘U prijevodu’ ovo znači da u konkretnom slučaju Ustavni sud nije odlučivao o pitanju iz svoje nadležnosti propisane članom VI.3.a) Ustava BiH, tj. nije ocjenjivao ustavnost zakona koji je tek bio u proceduri donošenja odnosno nije bio na pravnoj snazi, tako da niko ne može govoriti da je Ustavni sud zauzeo stav o ustavnosti Prijedloga izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH iz 2017. godine. Naime, Ustavni sud je navedenom odlukom odlučivao crpeći svoju nadležnost iz člana IV/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine, što znači da je ispitivao samo proceduralnu ispravnost slučaja, odnosno po kojoj proceduri treba provesti postupak usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH. Stoga bi oni koji ‘čitaju i tumače’ odluke Ustavnog suda BiH morali odluku čitati od prvog slova do posljednje tačke”, navode u saopštenju.
Referirali su se i na drugu odluku koja je u posebnom fokusu političara u BiH.
“Kad je riječ o drugoj odluci tj. Odluci broj U-23/14, Ustavni sud jeste odlučivao o pitanju iz svoje nadležnosti propisane članom VI/3.a) Ustava BiH odnosno odlučivao je o ustavnosti pojedinih odredaba Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, koji je bio na pravnoj snazi, i utvrdio samo da nije ustavna odredba zakona prema kojoj ‘Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu’, te odredbe Poglavlja 20 – Prelazne i završne odredbe člana 20.16.A stav 2. tač. a-j. Izbornog zakona BiH. Tim odredbama je bio propisan broj delegata koji se bira iz svakog od deset kantona”, stoji u saopštenju Ustavnog suda.
Navode da je to “sve o čemu je Ustavni sud BiH odlučio navedenim dvjema odlukama.”
“Ustavni sud, dakle, nije odlučivao niti je odlučio niti o jednom pitanju o kojem se u posljednje vrijeme govori kao prijedlogu izmjena i dopuna Izbornog zakona Bosne i Hercegovine”, poruka je iz najvišeg suda u našoj zemlji.
Uputili su i apel svim političarima, kojima su poručili da prestanu zloupotrebljavati odluke Ustavnog suda i sam Ustavni sud BiH.
“Ukoliko smatraju neki zakon neustavnim, Ustav BiH propisuje način na koji se može doći do odluke Ustavnog suda BiH o tom pitanju. Neka zatraže i Ustavni sud će ocijeniti ustavnost. Ali govoriti da je Ustavni sud odlučio o nečemu o čemu nije ni odlučivao, postaje zaista neozbiljno i ometa ionako otežan rad Ustavnog suda Bosne i Hercegovine”, kažu iz ove institucije.