Ohridsko jezero i grad Ohrid su upisani na UNESCO-ov popis svjetske baštine, a Odbor UNESCO-a je izrazio zabrinutost zbog određenih izazova poput urbanizacije i turističkog pritiska. Ipak, smatraju da se te prijetnje mogu ublažiti uz daljnje mjere zaštite i upravljanja.
Na svojoj 47. sjednici koja se održavala u Parizu, odbor je dao Općini Ohrid i Vladi još godinu dana da ispune svoje obveze, da slijede preporuke iz izvješća UNESCO-ove misije reaktivnog praćenja o stanju ohridske regije i izvijeste UNESCO o svom napretku do 1. veljače 2026.
Odgoda je uslijedila nakon što je sjevernomakedonska delegacija u Parizu podnijela amandman protiv usvajanja nacrta odluke Odbora za svjetsku baštinu o upisu ohridske regije na Popis svjetske baštine u opasnosti. Odnosno zatraženo je izuzeće od liste za sada, kako bi se dobilo dodatno vrijeme za provedbu zahtjeva za očuvanje i obnovu regije.
Nacrt odluke temeljio se na produljenom propadanju obilježja kulturne i prirodne baštine ohridske regije zbog neadekvatne provedbe propisa i ograničene provedbe konzervacijskih akcija, za koje UNESCO tvrdi da i dalje ostavljaju regiju u vrlo ranjivom stanju.
Trideset devet ekoloških organizacija i europska mreža od 15 organizacija članica podržale su nacrt odluke. U pismu UNESCO-u, makedonskim ekološkim aktivistima pridružili su se albanski, hrvatski, srpski, bugarski, austrijski i britanski ekolozi koji su zatražili da UNESCO uvrsti Ohrid na Popis svjetske baštine u opasnosti.
Izrazili su zabrinutost zbog “stupanj tekućeg uništavanja”, “hitne potrebe za obnovom prirodnih i kulturnih vrijednosti regije” i “stvarne opasnosti od nepovratnog gubitka njezina integriteta i autentičnosti”.