Nakon svrgavanja s vlasti sirijskog predsjednika Bashara al-Assada i povratka kućama velikog broja Sirijaca sveukupan broj prisilno raseljenih ljudi u svijetu donekle je pao u odnosu na rekord iz 2024. godine, objavio je UN.
Krajem 2024. godine u svijetu je, zbog rata, nasilja ili progona rekordnih 123,2 miliona ljudi bilo prisiljeno napustiti svoje domove.
No do kraja aprila taj se broj smanjio na 122,1 milion, podaci su godišnjeg izvještaja UNHCR-a, s obzirom na to da se gotovo dva miliona Sirijaca uspjelo vratiti svojim domovima.
Uprkos tome nastavak ovakvog trenda najviše će zavisiti o ishodu velikih sukoba i kriza s kojima se svijet trenutno suočava i koje su primorale mnoštvo ljudi da napusti domove, navodi HRT.
“Živimo u vremenu velike nestabilnosti u međunarodnim odnosima u kojem moderno ratovanje stvara krhko i teško okruženje koje karakteriše neprestana ljudska patnja. Moramo udvostručiti napore usmjerene na postizanje mira i pronalazak trajnih rješenja kada su u pitanju izbjeglice i svi ostali koji su prisiljeni napustiti svoje domove, posebno dok finansiranje ‘presušuje’, a ne samo zbog naglog američkog povlačenja humanitarne pomoći”, istakao je UN-ov visoki komesar za izbjeglice Filippo Grandi.
Glavni krivci prisilnog raseljavanja i dalje ostaju veliki svjetski sukobi: Sudan, Mjanmar, Ukrajina.
Nakon trinaestogodišnjeg građanskog rata u Siriji i pada Bashara al-Assada u decembru 2024, u prvim mjesecima ove godine sve se veći broj Sirijaca postepeno počeo vraćati kući.
Procjenjuje se da se, od sredine maja njih više od 500.000 vratilo kućama iz inostranstva, dok se približno 1,2 miliona interno raseljenih vratilo u svoje domove od kraja novembra.
Po podacima UN-ove agencije do kraja 2025. kućama bi se iz inostranstva moglo vratiti milion i po Sirijaca i još njih dva miliona, koliko ih je raseljeno unutar zemlje.
Sudan, u kojem od sredine aprila 2023. bjesni građanski rat, a humanitarna i kriza nedostatka hrane primorava milione ljudi da napuste domove, sada je zemlja s najvećim brojem prisilno raseljenih – čak 14,3 miliona.
Uprkos povratku Sirijaca, još uvijek je 13,5 miliona stanovnika te zemlje u izbjeglištvu u inostranstvu ili je interno raseljeno, a slijede Afganistan (10,3 miliona) i Ukrajina (8,8 miliona).
Ostaje i pitanje finansiranja, koje mora biti dovoljno da svima garantuje “siguran i dostojanstven” povratak, ali se UN, kao i brojne druge humanitarne organizacije suočava s velikom novčanom krizom.
Sjedinjene Američke Države, daleko najveći donator, sada često izostaju iz programa finansiranja, a i brojne druge zemlje imaju druge prioritete.
Krajem prošle godine svaka 67. osoba u svijetu vodila se u kategoriji prisilno raseljenih, što je čak 123,2 miliona ljudi. To uključuje i 73,5 miliona interno raseljenih, kao i 31 milion izbjeglica pod mandatom UNHCR-a.
Tokom 2024. godine ukupno se 9,8 miliona prisilno raseljenih vratilo kućama. Među njima je i 1,6 miliona izbjeglica, što je najveći broj u više od 20 godina.