Svijet

Ukrajinski mediji: Vojsci naloženo da se hitno spremi za prekid vatre

Poslije 15-minutnog sastanka američkog i ukrajinskog predsjednika u Vatikanu na sahrani pape Franja, pokrenula se lavina vijesti u evropskim medijima uz sada već čuvene fotografije Donalda Trampa i Volodimira Zelenskog na dvije "ad hoc" postavljene stolice.

FOTO: EPA-EFE/SERGEY DOLZHENKO
FOTO: EPA-EFE/SERGEY DOLZHENKO
Ilustracija

Međutim, konkretnih zvaničnih rezultata, kao i do sada, nije bilo. Dok je Kijev saopštio da je razgovor bio “produktivan”, Tramp je objavio kako misli da je ukrajinski lider sada spreman da “preda” Krim Rusiji.

U nedjelju, dan nakon sastanka, ukrajinski informativni Telegram kanal Rezident objavio je da je šef kabineta Zelenskog Andrij Jermak poslao instrukcije glavnokomandujućem armije generalu Oleksandru Sirskom i specijalnim jedinicama da se pripreme za privremeno primirje. Razlog je, kako se navodi, sprovođenje masovne mobilizacije.

Izvor Rezidenta u predsjedničkom kabinetu navodi da sve strukture moraju biti spremne za format prekida vatre. Pored toga, Jermak je navodno održao sastanak sa šefovima političkih frakcija i poslaničkih grupa, na kojem je pričao o potrebi da se glasa o inicijativi za ukidanje zabrane pregovora sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Prethodno je Rezident objavio da je njihov dopisnik u ukrajinskoj delegaciji u Rimu saznao da je Zelenski saglasan sa privremenim prekidom vatre od sljedeće nedjelje i da bi Trampov mirovni plan trebalo da postane osnova za rešavanje sukoba u Ukrajini. Britanija i Francuska odbijaju da se otvoreno suprotstave SAD, zbog čega se stav Kabineta predsjednika stalno mijenja, dodaje Rezident.

Ovaj Telegram kanal, koji se “proslavio” po uglavnom tačnim dojavama, je na kraju objavio i političku pozadinu ideje za prekid vatre – a to je navodno nadoknađivanje gubitaka ukrajinske vojske kroz intenziviranje prisilne mobilizacije.

“Kada se govori o 30-dnevnom primirju, poenta je da se Ukrajinci opuste, napuste svoje domove, počnu da se osjećaju bezbjedno. Upravo u tom trenutku članovi TCK (služba za mobilizaciju) postaju aktivni. Pod okriljem privremenog zatišja, počeće masovna pritvaranja i hvatanje ‘rezervista’. To nije pokušaj da se zaustavi rat, već samo taktički manevar za nadoknadu gubitaka u Oružanim snagama Ukrajine i nastavak vojnih operacija sa novim resursima. I to je jasno vidljivo u postupcima vlasti, koje, pod pričom o miru, sve više zatežu šrafove takozvane mobilizacije”, navodi u svom izveštaju Rezident.

U nastavku se kritikuje izjava Zelenskog u intervjuu sa američkim desničarskim političkim komentatorom Benom Šapirom, da je prisilna mobilizacija samo “izolovana” pojava i da se 600.000-800.000 ljudi dobrovoljno prijavilo za vojnu službu.

“Ljudi se hvataju na ulicama, u javnom prevozu, u teretanama, a najnoviji primjer su racije članova TCK-a na crkve, gdje su muškarci koji su došli za Uskrs morali brzo da se povuku. Pozivi se uručuju na radnim mjestima, na kontrolnim punktovima, a u slučaju otpora, vojni komesari gotovo uvijek koriste silu, posebno ako niko ne stane u odbranu njihove ‘žrtve'”, navodi Rezident.

Lavrov ponavlja ruske uslove: Međunarodno priznanje svih oblasti, ne samo Krima

Iako je Putin danas najavio prekid vatre povodom Dana pobjede 9. maja, sa ruske strane stiže jako malo signala, posebno o eventualnom 30-dnevnom primirju. Tu mogućnost je u intervjuu za američki CBS pomenuo ruski šef diplomatije Sergej Lavrov, ali je podsjetio na prethodne slične sporazume i ponovio zahtjev da se obustavi snabdijevanje Ukrjaine oružjem sa Zapada.

“Putin je odmah podržao predlog predsjednika Trampa prije nekoliko nedjelja da se uspostavi 30-dnevni prekid vatre, pod uslovom da ne ponovimo greške iz poslednjih 10 godina, kada su potpisivani sporazumi, a zatim bi Ukrajina kršila te sporazume uz podršku i ohrabrenje Bajdenove administracije i evropskih zemalja. To je bila sudbina sporazuma iz februara 2014. godine, zatim to je bila sudbina Minskih sporazuma, i to je bila sudbina sporazuma postignutog na osnovu ukrajinskih predloga u Istanbulu u aprilu 2022. godine. Dakle, predsjednik Putin je rekao, prekid vatre ‘da’, ali želimo garancije da se neće ponovo koristiti za jačanje ukrajinske vojske i da snabdijevanje oružjem treba da prestane”, rekao je Lavrov, prenosi RTV Crne Gore.

Lavrov je takođe, u intervjuu za brazilsku medijsku kuću Globo, rekao da je međunarodno priznanje Krima kao ruske teritorije, ali i preostala četiri ukrajinska regiona u cjelosti, uslov za bilo kakve pregovore sa Kijevom.

Ruski ministar spoljnih poslova je dodao da Rusija smatra da su “neutralni, izvanblokovski status Ukrajine i prevazilaženje posljedica vladavine nacističkog režima tamo“ dva neophodna uslova za rješavanje krize.

“Naš stav o rješavanju je dobro poznat. Polazimo od toga da neulazak Kijeva u NATO, kao i potvrda njegovog neutralnog i izvanblokovskog statusa u skladu sa deklaracijom o državnom suverenitetu Ukrajine iz 1990. godine, predstavljaju jedan od dva osnovna uslova za konačno rješenje ukrajinske krize koje zadovoljava bezbjednosne interese Rusije. Drugi je prevazilaženje posljedica vladavine neonacističkog režima u Kijevu, koji je nastao poslije puča u februaru 2014. godine, uključujući njegove akcije u vezi sa zakonskim i fizičkim uništavanjem svega što je rusko – jezika, medija, kulture, tradicija, kanonskog pravoslavlja“, rekao je Lavrov.