Dodik i dalje upravlja entitetom i, uprkos nalogu za hapšenje, on je više puta posjetio jednog od svojih najvećih saveznika ruskog predsjednika Vladimira Putina u Moskvi, “koristeći te posjete da dodatno raspiri etnički separatizam kod kuće”, navodi Kyiv Independent.
“Dodikovo prigrljivanje ruskog autokrate naglašava ulogu Kremlja u destabilizaciji Bosne i Hercegovine. Ali ono također odražava i lokalnu borbu: nakon godina rastućih tenzija, Dodik je sada u otvorenom sukobu sa centralnom vlašću i koristi Rusiju kako bi ojačao svoju poziciju”.
Stručnjaci kažu da to nosi rizik od uvlačenja zemlje u najdublju krizu još od rata i genocida između 1992. i 1995. godine.
“Situacija je napeta i nepredvidiva”, rekao je Nebojša Vukanović, član političke opozicije u Republici Srpskoj.
List navodi da Dodikov kabinet nije odgovorio na zahtjev za komentar.
Čovjek Moskve na Balkanu
Samo ove godine Dodik je već dvaput posjetio Rusiju. Prvi put se pojavio u Moskvi u martu, a zatim se vratio 9. maja, kada je Rusija obilježavala Dan pobjede.
U intervjuu za rusku državnu novinsku agenciju TASS, opisao je Putina kao “osobu koja savršeno razumije gdje se svijet nalazi” i pohvalio je invaziju na Ukrajinu.
Iako su posjete bile međunarodnog karaktera, stručnjaci vjeruju da su motivi prije svega domaći.
Prema Aleksandru Savanoviću, profesoru političkih nauka na Univerzitetu u Banjoj Luci, Dodik je često je koristio prijetnje secesijom da bi pridobio podršku većinskog srpskog stanovništva.
Do 2022. godine, takve prijetnje su bile “dobar način za osvajanje izbora bez stvarnih planova za proglašenje nezavisnosti Republike Srpske”, rekao je. A kada je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu, Dodik je prepoznao priliku da učvrsti podršku Moskve svom režimu.
Savanović smatra da je Dodik vjerovao da će Kremlj blagonaklono gledati na otvoreniju secesionističku politiku. “Bio je to dobar trenutak da zaštiti svoju moć”, rekao je.
Od tada, Dodik je održao više sastanaka s Putinom i postao jedan od najglasnijih evropskih podržavalaca ruske invazije. Na veliku frustraciju zapadnih lidera, njegovi komentari često ponavljaju lažne narative Kremlja – uključujući navodnu “istrebljenje ruskog stanovništva u Ukrajini” i “bombardovanje” istočnih regija zemlje od strane Ukrajine.
Ismet Fatih Čančar, bivši savjetnik ministra sigurnosti BiH i stručnjak za međunarodnu sigurnost na Balkanu, naglašava da slične etničke tvrdnje o represiji nad Srbima u BiH leže u osnovi Dodikovih secesionističkih ciljeva.
Te tvrdnje potiču još iz 1990-ih, kada su pokušaji srpskih nacionalista da očuvaju etnički homogenu državu potaknuli građanski rat i etničko čišćenje u BiH.
Ali Čančar smatra da su takve tvrdnje “potpuno izvan stvarnosti”.
On je izjavio da građani BiH “jako dobro razumiju šta se dešava u Ukrajini” jer su prošli kroz isto 1990-ih.
Dodik nije jedini koji može profitirati od destabilizacije BiH. Čančar smatra da bi i Rusija imala koristi “od još jednog konflikta koji bi odvratio pažnju od Ukrajine”.
Da li Dodik ima podršku naroda?
List zatim opisuje grad Banjaluku, navodeći da je preplavljen posterima Dodikove političke partije, Saveza nezavisnih socijaldemokrata na kojima se širi njegov narativ.
Međutim, ističe se da je upitno kolko je to djelotvorno.
Naime, prema Savanoviću, Dodikovo prkošenje mirovnim mehanizmima u zemlji zapravo je otuđilo njegove pristalice, od kojih mnogi ne žele povratak sukobima iz 1990-ih.
“Ne poznajem nijednu osobu u Banjoj Luci koja podržava Dodika, čak ni u njegovoj partiji“, rekao je.
“Očekivao je veću podršku naroda”, kaže Tanja Topić, novinarka i direktorica Fondacije Friedrich Ebert u Banjoj Luci.
Kako navodi ovaj list, ni međunarodna slika nije mnogo bolja.
Čak je i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, inače pouzdan saveznik, trenutno zaokupljen vlastitom političkom krizom u zemlji, navela je Topić, te dodala da se Dodikova računica da će američki predsjednik Donald Trump imati više razumijevanja za njegove nacionalističke politike nije isplatila.
Topić vjeruje da su Dodikove posjete Rusiji pokušaj da učvrsti podršku preostalih saveznika i pristalica.
“Iskoristio je te prilike da stvori proruski narativ u Republici Srpskoj. Putin je, u ovoj logici srpskog naroda, najveći političar na svijetu”, objasnila je.
Opasna teritorija
Uticaj Rusije u regiji možda nije samo diplomatski i finansijski.
Prošle jeseni, izvještaji iz Moldavije o razotkrivenoj proruskoj operaciji hibridnog ratovanja bacili su svjetlo na Republiku Srpsku. Moldavske vlasti su tvrdile da je Rusija koristila kampove u tom entitetu za obuku agitatora koji su trebali izazvati nestabilnost uoči oktobarskih predsjedničkih izbora u Moldaviji.
Zvaničnici Republike Srpske demantovali su postojanje takvih kampova. Ministarstvo odbrane BiH nije odgovorilo na zahtjeve za komentar niti na zahtjeve za intervju.
Međutim, kako piše Kyiv Independent, skandal je naglasio koliki su ulozi ruskog uticaja u Republici Srpskoj. Trenutno, niko nije siguran kako će se kriza razvijati.
Iako malo ko vjeruje da će doći do ponovne eskalacije nasilja, stručnjaci su za Kyiv Independent izjavili da tenzije mogu nastaviti da rastu i da su sukobi manjeg obima mogući.
Dodik, u međuvremenu, ne pokazuje znakove povlačenja. U martu je najavio da će Republika Srpska formirati vlastitu graničnu policiju – što bi moglo biti ozbiljna eskalacija.
“Ako prihvatimo ovo kao status quo, (Dodik) će to protumačiti kao podršku ili tiho odobravanje onoga što je učinio i krenut će u ofanzivu”, rekao je Čančar.
Objasnio je da bi to moglo značiti postepeno uključivanje Republike Srpske u Srbiju i uvođenje ograničenja na kretanje ljudi, robe i usluga unutar granica BiH.
“A tada je sve moguće”, dodao je, prenosi N1.