Međunarodna naučna konferencija „Srebrenica 30 godina poslije genocida: sjećanje, odgovornost i izazovi negiranja“ počinje sutra u Vijećnici, na kojoj će jedan od učesnika, direktor programa za proučavanje genocida na američkom Univerzitetu Yale, David J. Simon, ukazati na to da neka pitanja, poput toga kako, kada i zašto su različiti međunarodni akteri donosili odluke koje su dovele do genocida, zahtijevaju da se sagledaju kroz jasnoću koju možda donosi trideset godina vremenskog odmaka.
Uoči konferencije kaže da su događaji u Srebrenici u julu 1995. godine podsjetili ljude – a posebno istraživače masovnog nasilja – da se pokušaji uništenja nacionalne ili etničke grupe sistematskim ubijanjem pojedinih njenih članova, ukratko genocid, mogu dogoditi i u naše vrijeme, pred našim očima. Druga pitanja su vrlo aktuelna i usmjerena ka budućnosti: čijim interesima služe kampanje negiranja i kako im se može suprotstaviti? Da li su institucionalna rješenja iz Dejtonskog sporazuma doprinijela prevazilaženju društvenih i političkih dinamika koje su dovele do genocida? Ovo su pitanja od izuzetne važnosti – poručio je profesor Simon.
Konferencija će zvanično biti otvarena u 19.00 sati u Vijećnici gdje će se okupiti više od 40 istaknutih naučnika i istraživača sa domaćih i svjetskih univerziteta – od SAD, preko Ruande do Australije.
Drugog dana, u srijedu, bit će upriličene panel diskusije na kojima će se razmatrati genocid iz različitih perspektiva – od pravnih pitanja, geopolitičkih okolnosti i negiranja genocida, preko memorijalizacije i načina kako se o Srebrenici uči u formalnom obrazovanju, pa sve do iscjeljivanja zajednice i razumijevanja transgeneracijskih trauma.
Uvodna predavanja u Vijećnici održat će Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Srebrenica i Henry Theriault, (Worcester State University).
Jedna od učesnica konferencije je i profesorica Edina Bećirević sa Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu koja ističe da poricanje genocida u Bosni i Hercegovini nikada nije bila samo retorika i “lokalni” problem, nego sastavni dio transnacionalne autoritarne strategije. Tvrdi da vođenje psihološkog i diplomatskog rata režimi u Srbiji, Rusiji i entitetu Republika Srpska koordinirano podrivaju suverenitet BiH i stvaraju unutrašnju krizu državnosti s ciljem razgradnje zemlje. Paralela s ruskim poricanjem ukrajinske nacije ukazuje na širi globalni obrazac: poricanje genocida je geopolitičko oružje. Trideset godina nakon genocida u Srebrenici, živimo u vremenu u kojem se historijski revizionizam otvoreno institucionalno afirmiše.Program ove konferencije, kroz pažljivo odabrane teme i učešće renomiranih istraživača i stručnjaka, predstavlja važnu intervenciju u javni prostor. Na konferenciji će se raspravljati ne samo o prošlosti nego i o načinima suprotstavljanja poricanju genocida”, rekla je Bećirović uoči konferencije.
Među domaćim učesnicima/ama su i Muamer Džananović, Nirha Efendić, Hikmet Karčić, Ehlimana Memišević, Jasmin Medić, Izet Šabotić i drugi, najavio je Univerzitet u Sarajevu, organizator konferencije.