Također je otvorena i umjetnička instalacija „Marame sjećanja“, koja na simbolični način predstavlja marame i šalove koje srebreničke majke, sestre i supruge, ali i druge žene širom BiH, regiona i svijeta koriste u svakodnevnom životu, a posebno prilikom komemoracija njihovim najmilijim.
Hassan je izložila 25 portreta srebreničkih majki, žena koje su se hrabro borile za pravdu, sjećanje i dostojanstvo. Portrete je radila preko fotografija Majki.
Kao studentica master studija historije, Hassan je spoznala da ostavljanje neispisanim stranica historije otvara vrata drugačijim tumačenjima i historijskim narativima. Stoga je, kako je kazala, sjećanje čin odgovornosti.
– Bosna me je naučila da sjećanje i nada nisu međusobno suprotstavljene, već idu zajedno pod ruku. Sjećati se ne znači biti zaglavljen u prošlosti, već je uvažavati kako bismo zamislili bolju budućnost – poručila je Nour Hassan.
O značaju sjećanja na genocid u Srebrenici, na otvorenju izložbe govorili su gradonačelnik Sarajeva Predrag Puharić, supruga člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda Mirela Bećirović, ambasadorica Kraljevine Norveške u BiH Kathrine Biering, preživjela žrtva genocida u Srebrenici dr. Fatima Klempić Dautbašić, predsjednica Centra za postkonfliktna istraživanja Velma Šarić i Tiffany Fairey sa Kraljevskog koledža u Londonu.
Po riječima Puharića, izložba “Majke“ i instalacija „Marame sjećanja“ su vrlo snažan podsjetnik da je istina o Srebrenici živa, i da nije samo broj, niti sudski zapis.
– Ona je utkana u bore, u marame, u poglede žena koje su preživjele ono što se ne može ni zamisliti, a kamoli prepričati. Ove dvije izložbe nas pozivaju da se zaustavimo, da pogledamo da osjetimo. Poruka je jasna – solidarnost. Ne samo deklarativna, već konkretna, dugoročna, hrabra. Solidarnost koja kaže da nećemo prihvatiti zaborav, relativizaciju, niti novi ciklus negiranja – poručio je Puharić.
Poštovanje ubijenima u genocidu počinjenom nad Bošnjacima u i oko Srebrenice iskazala je i Mirela Bećirović koja je istakla da su majke i žene Srebrenice planetarni simboli borbe za istinu, pravdu i ljudsko dostojanstvo.
– Njihova hrabrost, upornost i nepokolebljiv duh služe kao inspiracija svima nama. Njihova borba za istinu i pravdu podsjeća nas na važnost individualnog djelovanja u borbi protiv zla i nepravde. Zato ne smijemo zaboraviti, niti pristati na šutnju pred onima koji negiraju presuđeni genocid. Jer negiranje nije mišljenje – to je produžetak zločina – naglasila je Bećirović.
Upravo zato, poručila je, neka portreti ovih majki budu naši putokazi kroz mrak historijskog revizionizma i moralne amnezije, neka budu opomena – i podsjećanje da se nikada ne smijemo umoriti u borbi za istinu i pravdu.
Za Fatimu Klempić Dautbašić, koja je preživjela genocid u Srebrenici, izložba je odraz emocija – tuge, patnje, bola.
– Mi koji smo preživjeli tu smo da bi bili svjedoci da je postojalo jedno vrijeme, jedan grad, da su postojali divni, nasmijani ljudi u njemu. Nismo tu da mrzimo, niti da učimo mržnji. Sve što govorimo, služi istini i pravdi, doprinosi prihvatanju odgovornosti i krivice onih koji su to počinili i onih koji ih podržavaju – poručila je Klempić-Dautbašić.
U okviru obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici, Centar za postkonfliktna istraživanja, Grad Sarajevo i Udruženje „Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa“, 8. jula organizuju i međunarodnu konferenciju o temi “Srebrenica 1995 -2025: Suočavanje s prošlošću“, koja će biti održana u sarajevskoj Vijećnici.