Odbrana Milorada Dodika i Tužilaštvo BiH uputili su ranije Državnom sudu žalbe na prvostepenu presudu.
Prema prvostepenoj presudi od 26. februara, Dodik je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane vršenja dužnosti predsjednika RS, dok je Miloš Lukić, vršilac dužnosti direktora “Službenog glasnika RS-a”, oslobođen.
Dodik je proglašen krivim jer je od 1. do 9. jula 2023. u Banjoj Luci, svjesno i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. jula iste godine, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, preduzimao radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika.
Neposredno nakon izricanja presude, Dodik je javno izjavljivao kako se ne planira žaliti na nju, jer ne priznaje Sud BiH, ali ubrzo je u različitim medijskim istupima taj iskaz mijenjao, a onda njegova Odbrana i potvrdila da će se žaliti. O ranijim prigovorima koje je Sud BiH odbacio u prvostepenoj presudi.
Poslije izricanja presude, u BiH je nastupila politička kriza, nakon što je vladajuća koalicija u Narodnoj skupštini RS-a usvojila zakone o zabrani djelovanja Državnog suda i tužilaštva, Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH i Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) na području RS-a, koje je kasnije Ustavni sud BiH stavio van snage privremeno.
Tužilaštvo BiH je protiv Dodika i drugih čelnika entiteta RS pokrenulo istragu za krivično djelo “napad na ustavni poredak”, a Sud BiH je odredio pritvor za Dodika, te premijera RS-a Radovana Viškovića i predsjednika NSRS-a Nenada Stevandića. Sud Bosne i Hercegovine je kasnije raspisao potjernicu, dok je raspisivanje Interpolove potjernice odbijeno.