BiH

U srijedu komemoracija i dženaza Dževadu Jahiću

Univerzitet u Sarajevu obavještava bosanskohercegovačku i akademsku javnost da će povodom smrti uvaženog akademika Dževada Jahića biti organizovana komemorativna sjednica koja će biti održana u srijedu 24. 04. 2024. godine u svečanoj sali Rektorata Univerziteta u Sarajevu, sa početkom u 11:00 sati. 

dzevad jahic
FOTO: UNSA

Prisutnima će se obratiti predstavnici Univerziteta u Sarajevu, Filozofskog fakulteta, Instituta za jezik, Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“, Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca, Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti i član porodice.

Dženaza akademiku Dževadu Jahiću klanjat će se u srijedu 24. aprila 2024. godine u Begovoj džamiji u 13:00 sati, a ukop će se obaviti u 17:00 sati u Prači. 

Podsjećamo, istaknuti bosanskohercegovački lingvist-bosnist Dževad Jahić umro je jučer u 76. godini.

Jahić je rođen 15. augusta 1948. godine u Mostaru. Osnovnu i srednju školu završio je u Rogatici. Završio je studij srpskohrvatskog jezika i jugoslovenske književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu 1973. Magistarski rad pod nazivom “Lovačka terminologija i lovački žargon u govoru rogatičkog kraja” odbranio je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1977. Doktorsku disertaciju pod nazivom “Ijekavskošćakavski govori istočne i jugoistočne Bosne” odbranio je 1981. na Filološkom fakultetu u Beogradu.

Radio je u Institutu za jezik i književnost u Sarajevu. Na Filozofskom fakultetu radio je od 1975. Godine 1983. izabran je za docenta, 1989. za vanrednog, a 2002. za redovnog profesora na predmetima Historijska gramatika i Historija bosanskoga književnog jezika. Od 1989. do 1993. bio je lektor i predavač srpskohrvatskog jezika i jugoslavenskih književnosti na Katedri slavenskih jezika Filološkog fakulteta Moskovskog državnog univerziteta.

Područja Jahićevog naučnog zanimanja bila su dijalektologija, historija jezika, sociolingvistika, iz kojih je objavio veći broj radova u naučnim časopisima (Južnoslovenski filolog, Zbornik za filologiju i lingvistiku, Slavjanskoje slavjanovedenije, Pregled, Sveske Instituta za proučavanje nacionalnih odnosa).

Bio je član Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti.

Osim naučnog, bavio se i književnim radom, a objavio je i više zbirki pjesama.

Autor je djela: “Sedra pelinova”, “Trešnjev bunar”, “Vitorin vrijes”, “Ijekavskoštakavski govori istočne Bosne”, “Stakleni mejt”, “Bošnjački narod i njegov jezik”, “Rječnik bosanskog jezika” i druga.