O knjizi govorili su Miro Lazović, ratni predsjednik Skupštine Republike Bosne i Hercegovine, prof. dr. Sead Turčalo, dekan i redovni profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, prof. emeritus Salih Fočo, bivši dekan Filozofskog fakulteta u Sarajevu, te sam autor.
Djelo – koje je objavila Izdavačka kuća „Connectum“ – sadrži intervjue koje je autor brojnim prilikama vodio tokom posljednjih petnaestak godina života jednog od najistaknutijih bosanskohercegovačkih intelektualaca. Među njima su i razgovori koji su prvi put objavljeni, te predstavljaju svojevrsni politički testament akademika Filipovića.
„Danas svi liježemo i ustajemo s pitanjem ‘Kako sačuvati Bosnu’, što je naslov ove knjige. Temeljno pitanje ove knjige jeste zabrinutost nad sudbinom jedne zemlje, naše Bosne i Hercegovine. Sav svoj život profesor Filipović je posvetio sudbine Bosne i Hercegovine i razumijevanju njezine ideje. Autor je uspio sakupiti u knjizi sve glavne ideje koje je profesor Filipović nosio u svojih 50 godina akademskog rada…“, istakao je profesor Fočo.
Bosna kao mjera svih naših odluka
Prema riječima profesora Turčala, profesor Filipović je bio most između epoha, a Bosna i Hercegovina je bila i ostala njegova glavna misija.
„Bosna mora biti mjera svih naših odluka. Akademik Filipović nam poručuje da ćemo zabravimo li Bosnu kao našu centralnu ideju lutati stranputicama i varkama koje se lažno predstavljaju kao spasenje. Te riječi su danas jednako relevantne, kao i onda kada je ih je izgovorio profesor Filipović, možda i više, jer živimo u vremenu kada se nude razni ‘projekti spasa’ koji vode rastakanju državnosti i razumu protivećemponašanju. Profesor Filipović nas uči da nema prečice, niti tuđih rješenja koja mogu zamijeniti našu vlastiti bosansku viziju“, ukazao je profesor Turčalo na brojne značajne poruke profesora Filipovića.
Prema njegovim riječima, jedini odgovor na političku krizu jeste jasna, proaktivna, bosanska državna politika.
„Politika koja neće strepiti, već djelovati u interesu cjelovite Bosne i Hercegovine. A jedini odgovor na sigurnosne izazove jeste jedinstvo i ukorijenjenost. Da se ne damo pokolebati da mladi spoznaju vrijednost ove zemlje i ostanu ovdje graditi je, umjesto da ih vjetrovi odnose u nepoznato“, naveo je Turčalo.
Miro Lazović rekao je da akademik Muhamed Filipović nedostaje našoj državi, pogotovo u ovim prijelomnim trenucima kada se sudbina bih ponovo dovodi u pitanje.
„Politika koja se vodi u kontinuitetu već 30 godina, ne spoznaje na koji način treba voditi jednu ispravnu, bosansku politiku. Profesor Filipović kroz svoje dogovore u knjizi jasno govori da se mora voditi bosanska politika. Da Bošnjaci moraju voditi probosansku, a ne bošnjačku politiku. Da je Bosna u uvjet opstanka Bošnjaka. Kako bi to rekao prof. dr. Esad Zgodić, ‘od ishoda političkih borbi totalitarnih etničkih politika i građanskog koncepta vlasti zavisti će opstanak Bosne i Hercegovine i egzistencijalno opstanak Bošnjaka’. Bez Bosne Bošnjaci ne mogu opstati. Ne samo Bošnjaci, nego i mi koji prihvatmo Bosnu i Hercegovinu kao svoju državu. Ako Bosna ne bude država punih ljudskih prava i slobodna na cijelom njezinom prostoru, a to je tip građanske države“, kazao je Lazović.
Upozorio na nastojanja da se podijeli Bosna i Hercegovina, a to bi, kako je Lazović upozorio, završilo katastrofalno.
„Ideja odbrane BiH mora se mora čuvati i afirmirati na pravi način. Ovi bi knjigu trebalo dati liderima političkih partija kojima su puna usta Bosne, a ne znaju šta je Bosna“, dodao je Lazović.
Autor Faruk Vele rekao je da ovom knjigom želi podsjetit na važne lekcije u odsudnim trenutcima za našu zemlju. Upozorio je na nedostatak politike koja će jasno definirati stanje u zemlji i akcije koje treba povesti za izlazak iz krize.
„U današnjem bremenu brojnih izazova pred našom domovinom, a na koje je profesor Filipović u kontinuitetu upozoravao proteklih decenija, insistirajući na proaktivnoj i jasnoj definiranoj bosanskoj politici, ovo je odsutni trenutak da propušteno moramo nadoknaditi. Ako želimo m probuditi bosanske „kamene spavače“, moramo prihvatiti u sjećanje posljednjeg bosanskog did kojega će njegova Bosna pamtiti“, naveo je Vele.
Na kraju promocije emotivno se skupu obratio akademik Mirko Pejanović, potpredsjednik Akademije nauka i umjetnosti (ANU) BiH i ratni član Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, ukazujući da knjiga „Kako sačuvati Bosnu“ vraća ideje koje je proizveo akademik Filipović, pozivajući na potrebnu da živimo s tim idejama.
„Akademik Filipović je imao jednu osobnu svoju etiku, on je nju živio kao građanin Bosne i Hercegovine u smislu zajedništva. Kao otac i deda u svojoj porodici. On je živio kao europski kosmopolita koji je s poznatim europskim filozofima diskutovao i educirao ih šta je Bosna. Mi večeras promoviramo knjigu, ali i jednu politiku na kojoj je obnovljena Republika, država Bosna i Hercegovina“, zaključio je akademik Pejanović.