Predsjednica BNV-a Misala Pramenković je u obraćanju na svečanosti podsjetila da su odlučnost, svijest i zajedništvo pokazano na Bošnjačkom saboru prije tri decenije u Sarajevu pod opsadom pokazatelji da se o važnim i vitalnim nacionalnim interesima može postići konsenzus u stanju rata i agresije.
„Tri decenije je prošlo od kad su vraćeni tradicionani nazivi ‘Bošnjak’ i ‘bosanski jezik’, a mi Bošnjaci se i dalje susrećemo sa izazovima u pogledu očivanja, afirmacije i njegovanja našeg bošnjačkog identiteta i našega bosanskog jezika. Zapravo ti izazovi nikada nisu ni prestajali oni su samo mijenjali svoje oblike i formu, od one drastične grube i vidljive do one prefinjenije, sakrivene i svilenim rukavicama prikazane. Nijedan Bošnjak i Bošnjakinja ne bi na te izazove trebali odgovoriti sa nedovoljnog samopouzdanja nacionalnog identiteta i kolebanja oko toga ko smo i šta smo“, rekla je Pramenković.
Naglasila je da svaki Bonjak i Bošnjakinja, u Sandžaku, Srbiji, Bosni i Hercegovini, dijaspori i diljem svijeta ne smiju smetnuti sa uma da je svaki pojedinac važan isto kao što je svaka institucija važna u pogledu afirmacije nacionalnog identiteta.
„Svi smo zajedno jedna kocka koja predstavlja lijepu i važnu kocku u mozaiku koja predstavlja bošnjački narod i bošnjački korpus“, poručila je Pramenković dodavši da je afirmacija bosanskog jezika, kao jednog jedna od najznačajnijih projekata BNV, ali i bošnjačkog naroda u Republici Srbiji, i na odgojno-obrazovnim isnstitucijama, nastavnicima i roditeljima.
Istakla da pitanje maternjeg jezika nije stvar izbora već da bi to značilo odustati od sebe, od svoje tradicije i svega onoga što Bošnjaci jesu.
„To niko od nas ne smije dozvoliti, budući da imamo uvjete da drugačije postupimo. Nije bosanski jezik tamo neki strani jezik, to je jezik naših majki. Zato kažemo to je naš maternji jezik, to je jezik naših nana, jezik na kome govorimo, razmišljamo, na kojem sanjamo. Zbog toga ne smijemo prihvatati teorije da bosanski jezik nije temelj našeg identiteta“, poručila je predsjednica BNV-a uputivši čestitke nagrađenim učenicima u takmičenju iz bosanskog jezika.
Otvorena je izložba „Sjenica 2023“ sa sedmog saziva Sjeničke likovne kolonije utemeljene 2017. godine na stogodišnjici Sjeničke konferencije.
Poruke umjetnika na 21 slici, kako je predočila selektor kolonije Emina Ganić, su upečatljive i iskazane leksikom bojenih simbola, formi, te d su neke poruke prenesene atmosferom ili asocijativnim ambijentom.
„Uglavnom svaka od slika je jedna poetska likovna metafora i različitost u izrazima, poetskim, je povezana temom ovogodišnje kolonije ‘Bošnjačka soba i bošnjačka ženska nošnja’, tako da različiti sandžački motivi koje možete primjetiti ovu izložbu čine heterogenom“, pojasnila je Ganić koja je sa još deset umjetnika iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Srbije, Kosova i Turkiye bila učesnik kolonije.
Na skupu su pored zvaničnika BNV-a prisustvovali i predstavnici Generalnog konzulata Republike Turkiye u Novom Pazaru, građani i roditelji nagrađenih učenika i javne ličnosti.
Centralna svečanost, svečana akademija “Bošnjaci- narod za evropsku budućnost regiona”, u organizacija Ureda za koordinaciju bošnjačkih vijeća, održaće se u srijedu, 27. septembar, u Podgorici, glavnom gradu Crne Gore.
Bošnjačko nacionalno vijeće (BNV) 28. septembar – Dan Bošnjaka obilježava kao jedan od nacionalnih blagdana Bošnjaka u Republici Srbiji. BNV je 28. septembar proglasio 2019. godine za Dan Bošnjaka u Republici Srbiji.
Na zasjedanju prvog Svebošnjačkog sabora održanom u Sarajevu, 28. septembra 1993. godine, usvojena je Deklaracija o vraćanju povijesnog nacionalnog imena Bošnjak umjesto dotadašnjeg etničkog naziva Musliman. Ovaj datum, 28. septembar je prihvaćen od svih Bošnjaka i zvanično se obilježava kao Dan Bošnjaka u svim državama u regionu u kojima Bošnjaci žive.