Deseci hiljada ljudi s prostora bivše države zapravo rade na crno u Njemačkoj i, dok su neki toga svjesni, a drugi vjeruju da ih čeka bolja budućnost, svi su zapravo prevareni, piše Večernji list.
Da je tako, pokazuje i posljednja akcija njemačke carine u kojoj je među radnicima koji su radili bez odgovarajućih dozvola i viza bilo najviše državljana Bosne i Hercegovine.
Racije
Njemačka carina provela je nekoliko racija na gradilištima diljem Njemačke kako bi provjerila status radnika i tom prilikom otkrila je na desetke slučajeva rada na crno, uglavnom radnika iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Albanije i Gruzije.
Jedna od većih akcija provedena je u Düsseldorfu na gradilištu u Wanheimer ulici, nedaleko od zračne luke. Samo ondje privedeno je 19 radnika koji su radili na crno, najviše iz BiH. Michael Walk, glasnogovornik Glavnog carinskog ureda u Düsseldorfu, kaže da do sada nikada nisu naišli na ovoliki broj neprijavljenih radnika koji ilegalno borave u Njemačkoj.
On je dodao da je tokom kontrole jedan od privedenih radnika pokušao pobjeći, sakrio se među palete na gradilištu, ali su ga ubrzo pronašli. Da je bilo racija diljem Njemačke, svjedoči i to da su pripadnici carine kontrolirali i veliko gradilište na bivšem američkom skladištu u Giessenu u saveznoj pokrajini Hessen. Rezultat akcije je 29 privođenja zbog rada na crno.
Bilo je još devet privođenja tokom kontrola u Fuldi i Kaselu. Kako stoji u priopćenju za javnost, 200 ljudi iz oko 60 kompanija je kontrolirano. Najlošije su prošli radnici iz BiH i Srbije, njih 29 koji nisu imali valjanu boravišnu dozvolu za rad u Njemačkoj. Oni su privedeni, a protiv njih je pokrenuta istraga, baš kao i protiv poslodavaca. Carina je saopštila da je cilj racija bila kontrola poštivanja propisa o minimalnim satnicama, ali su naišli na mnogo veći problem. Ovo nije prvi put da njemačka carina pri kontrolama pronalazi radnike iz BiH koji rade na crno.
Financijski nadzor za rad na crno Glavnog carinskog ureda u Frankfurtu na Majni proveo je 8. i 9. novembra prošle godine kontrole sedam firmi, uglavnom u građevinarstvu i ugostiteljstvu. Težište revizija bilo je otkrivanje rada na crno i nezakonitog zapošljavanja te provjera isplaćivanja zakonom propisane ili kolektivno ugovorene minimalne plate. Tokom kontrola ispitan je 41 zaposlenik.
Privremeno je uhapšeno šest radnika kineskog, srbijanskog, sjevernomakedonskog i bosanskohercegovačkog državljanstva u dobi od 29 do 55 godina. Nisu mogli predočiti nikakve boravišne dozvole ili vize koje bi im dale pravo zaposliti se u Njemačkoj.
Postaju žrtve
Dio radnika iz BiH svjesno, nemajući druge mogućnosti, odlazi u Njemačku raditi na crno. S druge strane, nemali je broj onih koji u potrazi za poslom postaju žrtve prevaranata. U Njemačku odlaze putem različitih prevarantskih agencija te postaju žrtve prevara. Posljednjih godina novinske stupce punile su ispovijesti osoba koje su bile žrtve prevara. Jedan od slučajeva koji je prije nekoliko godina šokirao bh. javnost bio je prevareni IT stručnjak.
Naime, mladiću su rekli da samo uplati 200 eura za mjesečni smještaj i o svom trošku dođe u Spiegelau, bavarsko mjesto blizu tromeđe s Austrijom i Češkom. Obećana mu je i soba samo za njega, dozvola za rad i posao u struci, odnosno – mala gastarbajterska utopija. IT stručnjak iz Bosne i Hercegovine povjerovao im je i istinu otkrio na najteži način.
Čim je stigao u Spiegelau, shvatio je da je bio žrtva prilično jeftine prevare jer je s pedesetak osoba iz Hrvatske, Srbije i BiH morao dijeliti desetak soba. Dobio je svoj ležaj, ali mu je stanarina odjednom skočila na 500 eura te mu je rečeno da se mora odreći i 15 posto primanja od svake plate na “sređivanje papira”.
Ubrzo je shvatio da ga ne čeka nikakva IT firma, već mukotrpan rad na građevinskim poslovima. Kap koja je prelila čašu i bila signal za povratak u BiH bio je pokušaj agenata, koji su ga i namamili u Njemačku, da mu oduzmu pasoš.
Sličnu situaciju doživljavaju mnogi radnici iz regije u potrazi za poslom u zemljama EU. Građani zapadnog Balkana često preko sumnjivih agencija odlaze na rad u Njemačku i druge zemlje EU, gdje postaju nevidljivi za sustav, pokazala je i studija o “radnicima bez granica”, zaključuje Večernji list.