Iz ankete koju su uradile fondacije „Infohaus“ i „Lara“ vidljivo je da su većinom žene žrtve psihičkog nasilja i diskriminacije na tržištu rada.
Istraživanje pokazuje da slučajevi diskriminacije na radnom mjestu u većini slučajeva ostaju neprijavljeni. Razlozi su strah od gubitka posla, jer je mobing teško dokazati, a sudski procesi dugo traju.
„Ono što se najčešće prijavljuje kao slučajevi jesu uvredljive riječi, komentari, gestikulacije, insinuacije, znakovi koji upućuju na imitaciju seksualnih odnosa i nepotrebni fizički kontakti i dodirivanje“, kaže projektna koordinatorka u Fondaciji Lara Ljilja Lukić.
Pitali smo građane jesu li doživjeli neki oblik diskriminacije na poslu i da li bi prijavili.
Institucija Ombudsmena Bosne i Hercegovine primila je u prošloj godini 187 žalbi zbog diskriminacije, od čega se 43 odnose na mobing. Apelanti se uglavnom žale na nejednak tretman i onemogućavanje napredovanja na poslu, vrijeđanje, dodjelu dodatnih poslova ili mobing praznog stola. Od 14 preporuka Ombudsmena, poslodavci su ih samo u dva slučaja u potpunosti uvažili.
„Jako je teško dokazati, a druga poteškoća je vertikalni mobing koji potiče od rukovodioca koji bi trebao da bude taj koji eliminiše sve oblike diskriminacije, pa i mobing, ali u 90 odsto slučajeva on je izvor mobinga“, ističe ombudsman Bosne i Hercegovine Nevenko Vranješ.
Agencija za mirno rješavanje radnih sporova Republike Srpske u prošloj godini primila je 465 prijava, 10 se odnosi na mobing, a samo dva su riješena sporazumno. Savjetuju komunikaciju pisanim putem.
„Što više pisanim putem kako bi imali trag o načinu obraćanja jednog lica dugom licu. Kad imate pisani trag lakše je dokazati, nego kad je moja riječ protiv tvoje. Generalno je uznemiravanje teško dokazati, jer većinom bude između dva lica u 4 oka bez svjedoka“, navodi Jovana Borjan-Lazuta iz Agencije za mirno rješavanje sporova RS.
Značajno je narušena radna disciplina i radna kultura u odnosu na prije 15 godina. Radne obaveze radnici mnogo ležernije doživljavaju, smatra predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BiH.
„Dosta je subjektivna stvar šta je diskriminacija, na šta se odnosi, ali definitivno ono što smo mogli nekada očekivati od radnika da je sasvim normalno da produži sat dva na poslu ili dođe u subotu ako je gužva, danas je to sve teže i teže i smatra se diskriminacijom“, navodi Adnan Smailbegović.
Sudovi u Bosni i Hercegovini su u 2022. godini primili 812 predmeta koji se odnose na diskriminaciju na radnom mjestu. Od toga je 188 riješeno, 108 odbačeno, a ostali još nisu dobili sudski epilog. (BHRT)