Dok prosječna plata u Bosni i Hercegovini sve teže pokriva osnovne životne troškove, sve više radnika uključujući i visokoobrazovane – odlučuje se na sezonski rad u Hrvatskoj, gdje se za tri mjeseca može zaraditi više nego kod kuće za pola godine.
U aprilu ove godine, prosječna neto plata u bh. entitetu RS iznosila je 1.473 KM, odnosno oko 750 eura. Istovremeno, hrvatska statistika pokazuje da je prosječna plata u februaru 2025. iznosila čak 1.416 eura – gotovo duplo više.
Međutim, još porazniji od samih prosjeka jesu konkretne razlike u platama kada se pogledaju određena zanimanja. U sektoru ugostiteljstva, koji u BiH tradicionalno slovi za jedan od najslabije plaćenih, razlika postaje drastična. U RS, konobari i hotelijerski radnici prosječno zarađuju oko 1.200 KM, dok sezonski radnici u Hrvatskoj na istim poslovima primaju između 1.200 i 2.000 eura – i to uz dodatne beneficije poput plaćenog smještaja i obroka.Šankeri, recimo, u Hrvatskoj zarađuju i do 1.900 eura, a uz mjesečni bakšiš koji se kreće od 300 do 500 eura, njihov prihod premašuje primanja većine visokoobrazovanih radnika u RS. Kuhari, iako u BiH nešto bolje plaćeni od konobara, i dalje ne mogu da pariraju hrvatskim kolegama koji tokom ljetne sezone primaju i do 2.500 eura mjesečno.
Za tri mjeseca na moru mogu da uštedim više nego za pola godine ovdje. I to bez stresa, jer imam smještaj, obroke i sigurne isplate. Kod kuće ni s fakultetom ne mogu toliko zaraditi”, kaže Marko, 29-godišnji diplomirani pravnik iz Banjaluke, koji već treću sezonu radi kao recepcioner na Jadranu.
Hostese i recepcioneri zarađuju više od inženjera
Posebno zabrinjavaju podaci da i niskokvalifikovani sezonski poslovi nadmašuju primanja mnogih visokoobrazovanih kadrova u RS. Tako, hostese u Hrvatskoj – često bez prethodnog radnog iskustva – zarađuju od 1.000 do 1.500 eura. Recepcioneri, u pravilu sezonski radnici, primaju između 1.200 i 1.600 eura, što je više od plate većine početnika u struci u BiH.Ono što dodatno motiviše radnike da napuste BiH makar i sezonski, jeste transparentan sistem prijava, sigurna primanja i u većini slučajeva – izbjegavanje sivog tržišta rada. “Nekada je sezonski rad bio za studente koji žele da ‘zarade nešto preko ljeta’. Danas idu i pravnici, inženjeri, čak i novinari. Jednostavno – više se isplati”, kaže jedan poslodavac iz Mostara koji sada ljeti ostaje bez pola svog osoblja.
Zašto plate u BiH ostaju niske, pitanje je koje se godinama postavlja, a konkretni odgovori rijetko dolaze. Sindikati upozoravaju da životni troškovi u BiH rastu brže od plata, te da je minimalna potrošačka korpa daleko iznad primanja prosječne porodice.U takvim uslovima, odlazak na sezonu u Hrvatsku više nije luksuz niti avantura – već nužan potez za preživljavanje. Za mnoge, to više nije izbor, nego jedini izlaz iz ekonomske stagnacije.