“Mineraloški sadržaj ležišta, koji se istražuje u posljednje četiri i po godine, sadrži značajne količine litijum-karbonata, magnezijuma, kalijuma i bora”, saopštili su iz ove firme.
Iako iz ArCorea već traže radnike i podršku lokalnog stanovništva, načelnik općine Rado Savić insistira da će prvo biti provjereni utjecaji iskopavanja litijuma na životnu sredinu, a onda će građanima na referendumu biti ponuđena opcija da prihvate eksploataciju ove rude.
Prema prvim procjenama, pronađeni litijum kod Lopara je vrijedan oko 10 milijardi dolara (18,5 milijardi KM), te da bi, ako se eventualno počne kopati, iskopavanja trajala oko 65 godina.
Inače, ove sirovine se nazivaju “sirovinama budućnosti” i ključne su u proizvodnji baterija za elektromobilnost ili skladištenje energije, u medicini, farmaceutskoj industriji i drugim oblastima, čije snabdijevanje postaje sve izazovnije.
Matijas Šmid, predsjednik Odbora direktora “ArCore AG”, kazao je da su dosadašnji rezultati pokazali mogućnost ekološki opravdanog korištenja mineralnih sirovina sa fokusom na “zelenu” eksploataciju, sa smanjenom emisijom ugljen-dioksida i demografski povoljnim uticajem na cjelokupnu zajednicu Lopara.
“Potrebno nam je lokalno stanovništvo, kome takođe želimo dati trajnu perspektivu u njihovoj matičnoj regiji. Osim toga, postojaće potreba za imigracijom stanovništva za rad u modernom rudniku i u srodnim aktivnostima”, naveo je Šmid, čime je potvrdio da ova kompanija želi koncesiju na eksploataciju ovih sirovina.
Ipak, kako kaže Rado Savić, načelnik opštine Lopare, građani će referendumom odlučiti da li žele eksploataciju litijuma, ali tek nakon svih izvještaja relevantnih institucija i dokaza da eksploatacija neće uticati na životnu sredinu.
“Upoznati smo sa istraživanjima, a švajcarska firma istraživanja vrši od 2018. godine i ima sve dozvole resornog ministarstva. Trenutno se ništa ne radi. Očekujemo zvaničnu prezentaciju rezultata i nakon toga uključivanje stručne javnosti. Mi ćemo tražiti mišljenje relevantnih institucija RS i Srbije u kojoj mjeri to utiče na životnu sredinu, kao i tehnologija koju bi eventualno primjenjivali. Ako bi u nekom trenutku došlo do otvaranja rudnika, moramo znati koja će se tehnologija primjenjivati i kako će to uticati na životnu sredinu i zdravlje građana. Mislim da ćemo definitivnu odluku donijeti referendumom građana. Samo istraživanje po sebi nije prouzrokovalo narušavanje ekosistema, ali da bi se nastavilo dalje, potrebna su mišljenja relevantnih institucija i da se to transparentno sagleda, a mi ćemo odrediti onako kako naši građani budu rekli”, istakao je Savić i dodao da su građani zabrinuti, i to najviše zbog protesta zbog litijuma u Jadru u Srbiji.
Podsjećamo, veliki protesti građana u mnogim sredinama u Srbiji su doveli do toga da Vlada Srbije 20. januara 2022. godine ukine Uredbu o utvrđivanju prostornog plana područja posebne namjene za realizaciju projekta “Jadar”.