U vremenu kada digitalna komunikacija dominira poslovnim odnosima, sve je lakše nestati a sve teže naplatiti. Ovaj fenomen, iako često zanemaren u javnom diskursu, postaje sve veća prepreka za održivost malih biznisa, naročito onih koji djeluju samostalno i bez institucionalne zaštite.
Šta je zapravo ‘ghosting’ u poslovnom svijetu?
U poslovnom kontekstu, ghosting podrazumijeva situaciju u kojoj klijent prestaje odgovarati na poruke, pozive i e-mailove, obično nakon što je usluga već izvršena ili skoro završena. Nema otkazivanja, nema izvinjenja, nema objašnjenja, samo tišina.
Na ovaj način, preduzetnici ostaju ne samo bez novčane naknade za svoj rad, već i bez mogućnosti da pravno reaguju, jer u većini slučajeva ne postoji formalni ugovor, a sudski procesi su dugotrajni, skupi i često neisplativi.
Zašto se to dešava i zašto niko ne odgovara?
Većina ovakvih situacija ostaje neregistrovana, jer preduzetnici ili nemaju snage, vremena i resursa da gone dugove – ili strahuju da će otvoreno govorenje o tome naštetiti njihovom ugledu.
Postoji i nedostatak institucionalne zaštite, jer u praksi mnogi mikroposlovni aranžmani funkcionišu bez ugovora. Također, društvena svijest o važnosti fer plaćanja usluga je niska – pogotovo kad je riječ o „manjim“ poslovima.
Kako preduzetnici pokušavaju zaštititi sebe?
1. Avansna plaćanja – sve više malih biznisa uvodi obavezni avans, posebno kod novih klijenata.
2. Javni cjenovnici i pravila – preduzetnici počinju jasno komunicirati pravila naplate kroz svoje profile, web stranice ili aplikacije.
3. Black list-e (neformalne crne liste) – unutar zatvorenih Facebook grupa i Viber zajednica, mali preduzetnici dijele imena problematičnih klijenata.
4. Softverska rješenja – pojedini freelanceri koriste freelance platforme s escrow sistemima koji štite plaćanje (npr. Upwork, Fiverr).
Šta institucije mogu uraditi?
– Jednostavni online ugovori za mikroposlove: dostupni šabloni koje preduzetnici mogu koristiti u nekoliko klikova.
– Podrška od komora i udruženja – kroz kreiranje servisa za savjetovanje i besplatnu pravnu pomoć.
– Kampanje svijesti o poštivanju tuđeg rada – jer neplaćanje usluge nije „snalažljivost“, već krađa.
U doba digitalne ekonomije i slobodnog tržišta, zaštita preduzetnika ne bi trebala zavisiti samo od njihove sposobnosti da budu oprezni i da sumnjaju u svakog klijenta. Naplata rada mora postati pravilo, a ne izuzetak.
Dok čekamo da sistem uhvati korak s realnošću, mali preduzetnici nastavljaju da balansiraju između entuzijazma, kreativnosti i razočaranja – nadajući se da će sljedeći klijent biti pošteniji od prethodnog, piše biznis.ba.