Donald Trump najavio je njegovo ponovno stavljanje u funkciju.
Vrijeme Velike depresije (1929.-1933.) u SAD-u donijelo je porast organiziranog kriminala. Kako bi imali kamo s gangsterima poput Ala Caponea i Machine Gun Kellyja, koji su u narodu dobili kultni status, američke vlasti smatrale su da im je potreban izuzetno strog i izoliran zatvor za najopasnije i najproblematičnije zatvorenike.
Zatvor za lomljenje volje
Nakon kraćeg razmatranja pala je odluka da to bude Alcatraz. Smješten na vjetrovitom otoku i okružen hladnim morem usred Zaljeva San Francisco, Alcatraz je, prije nego što je prešao u ruke Ministarstva pravosuđa, bio pod upravom vojske. Još 1850. godine ondje je podignuta tvrđava, a potom i svjetionik.
Tokom Američkog građanskog rata služio je i kao vojni zatvor.
Dolaskom Franklina D. Roosevelta na vlast 1933. godine, Homer S. Cummings imenovan je ministrom pravosuđa, a njega se ujedno smatra arhitektom koncepta Alcatraza kao mjesta izolacije unutar izolacije. Za provedbu ideje bio je zadužen J. Edgar Hoover, dugogodišnji direktor FBI-ja, u suradnji s Uredom za zatvorski sistem, a ‘čast’ da bude prvi upravitelj zatvora pripala je inženjeru Jamesu A. Johnstonu te je on preuredio objekte tako da zadovoljavaju nove sigurnosne standarde.
Nekoliko dana kasnije Alcatraz je primio prve zatvorenike i narednih gotovo trideset godina slovio je za mjesto na kojem se lomi volja onih koji misle da su veći od sistema, prenosi Tportal.
Ptičar i bijeg koji je ušao u legendu
U 29 godina rada kroz ovu destinaciju za najopasnije, najtvrdokornije i najproblematičnije zatvorenike iz cijelog saveznog zatvorskog sistema prošlo je 1576 ljudi. Među najpoznatije svakako ulaze već spomenuti Capone i Machine Gun Kelly, ali i Robert Stroud, poznatiji kao Ptičar iz Alcatraza, te Frank Morris. A upravo zahvaljujući dvojici posljednjih on je dospio i u popularnu kulturu.
Uz ‘Iskupljenje u Shawshanku’, svakako najpoznatiji zatvorski film je ‘Bijeg iz Alcatraza’ (1979.) u režiji Dona Siegela te s Clintom Eastwoodom u glavnoj ulozi, a bavi se Morrisovim bijegom iz najviše čuvane kaznionice u SAD-u. ‘Ptičar iz Alcatraza’ je pak biografski film o Stroudu, koji je postao stručnjak za ptice tijekom višegodišnje izolacije, a u kina je došao godinu dana prije nego što je Alcatraz zatvoren.
Iako su službeni razlozi za to bili visoki troškovi održavanja, činjenica je da je zatvoren ubrzo nakon spektakularnog bijega Morrisa i braće Anglin, koji nikada nisu pronađeni – ni živi ni mrtvi. U tri desetljeća ukupno je 36 zatvorenika u 14 pokušaja željelo pobjeći iz njega.
Nakon njegova zatvaranja, otok, kojem je španski istraživač Juan Manuel de Ayala dao ime La Isla de los Alcatraces (Otok pelikana), zauzela je grupa američkih Indijanaca iz pokreta Red Power, tvrdeći da prema sporazumima imaju pravo na napušteni teritorij. Okupacija je trajala 19 mjeseci i privukla pažnju na prava domorodačkih naroda u SAD-u. Alcatraz je sada dio Nacionalnog parka Golden Gate, turistička atrakcija i muzej, ali ako je vjerovati Trumpu, to više neće biti.