Malo je vjerovatno da će ograničenja uključivati nove bankarske sankcije, ali se razmatraju druge opcije za pritisak na ruskog predsjednika Vladimira Putina da napravi ustupke, uključujući 30-dnevni prekid vatre, rekao je jedan od izvora, prenosi “Unijan”.
Međutim, kako navodi list, Trump bi mogao da odluči i da ne uvede nove sankcije, već da se umjesto toga povuče iz pregovora.
Trump je, takođe, umoran od mirovnih pregovora i razmatra da ih napusti ako najnoviji pokušaj ne uspije, navode izvori upoznati sa njegovim razmišljanjem, ističe “Wall Street Journal”, prenosi RTS.
“Rusija je zatražila sastanak Savjeta bezbjednosti UN u vezi sa prijetnjom miru koja, kako je navedeno, dolazi od evropskih zemalja koje pokušavaju da spriječe mirno rješenje sukoba u Ukrajini”, izjavio je prvi zamjenik stalnog predstavnika Ruske Federacije pri UN Dmitrij Poljanski.
Dodao je da očekuje da sastanak bude zakazan za 30. maj, kao odgovor na zahtjev evropskih zemalja za sjednicu dan ranije, prenosi Tass.
“Strpljenje naših neprijatelja u UN, koji strpljivo čekaju rezultate istanbulskih pregovora i reakciju Trumpa na njih, izgleda da je ponestalo. Važno im je da ukrajinsko pitanje drže ‘na površini’ u Savjetu bezbjednosti, čak i ako rizikuju da ne pogode ton koji preferira nova američka administracija”, rekao je prvi zamjenik stalnog predstavnika Rusije.
Rusija je lansirala 60 dronova na Ukrajinu u noćnom napadu u ponedjeljak, saopštilo je ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo.
Prije toga Rusija je tri noći zaredom izvela velike napade, koje su osudile evropske zemlje.
Prema podacima ruskog Ministarstva odbrane, Kijev je značajno povećao broj napada dronovima i zapadnim raketama na civilne mete u Rusiji, prenosi Tass.
“Ove akcije Kijeva su u suprotnosti sa željom za mirovnim procesom i naravno, mi osuđujemo ove akcije, one ne doprinose napretku ka miru”, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je na uvođenje oštrijih sankcija Moskvi, istakavši da se samo silom može izdejstvovati pravedno rješenje.
Velika Britanija, Francuska, Sjedinjene Američke Države i Njemačka ukinule su ograničenja u pogledu dometa oružja koje su isporučile Ukrajini. To znači da Kijev sada može da napada položaje na ruskoj teritoriji oružjem dugog dometa, objavio je njemački kancelar Fridrih Merc.
Reagujući na ruske napade, Trump je ranije izjavio da je imao dobre odnose sa Putinom, ali da sada izgleda kao da je “poludio i izgubio kompas, jer bez razloga ubija veliki broj ljudi”.
Peskov je rekao da Trump reaguje sa izvjesnim emocionalnim preopterećenjem u ovom ključnom trenutku, ali je dodao da su mu zahvalni na mirovnim naporima.
Peskov je, u međuvremenu, naveo da je rusko granatiranje odgovor na napade Kijeva na civilne ciljeve, ali da Moskva gađa isključivo vojne objekte.
Ocijenio je i da ukidanje ograničenja na korišćenje oružja dugog dometa predstavlja opasan potez Zapada i novu eskalaciju sukoba.
Za to vrijeme, iz NATO-a su poručili je da će Alijansa nastaviti da podržava Kijev.