Iako je rat u BiH okončan prije 30 godina, još uvijek svi ratni zločini nisu procesuirani pred pravosuđem, a počinitelji su nedostupni pravosudnim organima jer žive izvan BiH.
Kako se navodi u saopćenju, u drugim slučajevima oni koji su odslužili zatvorsku kaznu, po izvršenju kazne veličaju se kao heroji u njihovim lokalnim zajednicama što stvara atmosferu podjele, negiranja i glorifikacije. Genocid u Srebrenici jedan je od najtežih ratnih zločina počinjenih u 20. stoljeću, a širenje kulture sjećanja i memorijalizacije zadaća je institucija, udruženja preživjelih i budućih generacija.
– Trideset godina nakon genocida u Srebrenici, bol i borba preživjelih nisu prestali. Iako je međunarodna pravda učinila značajne korake, mnogi odgovorni još uvijek izbjegavaju suočavanje s pravosudnim institucijama, a žrtve čekaju istinu i priznanje. Kao društvo, ne smijemo dozvoliti da poricanje i nekažnjivost postanu norma. Trial International ostaje posvećen borbi za pravdu, podršci preživjelima i očuvanju kulture sjećanja – jer samo istina može biti temelj trajnog mira i dostojanstva – kazala je voditeljica programa Trial International Ureda u BiH Klaudia Kuljuh.
Kada Hotić, potpredsjednica udruženja Pokret Majke enklava Srebrenica i Žepa i preživjela genocida u Srebrenici istaknula je da još uvijek postoji potreba za pronalaskom masovnih grobnica.
– Sve je manje i manje onih koji znaju za grobnice, neki još uvijek šute, a oni koji su počinili genocid, oni ga negiraju. Treba da prestanu negirati, da prihvate istinu. Istina je jedina lijek za sve. Obilježavanje služi da se sjećamo ubijenih, da se sjećamo patnji, da se okrenemo normalnom životu – istaknula je Hotić poručujući mladima da im ovo bude pouka da nikad ne dozvole da budu zavađeni.
Saliha Đuderija iz Instituta za nestale navodi da se u BiH nakon rata još uvijek traga za više od 7.000 osoba, no da je do sada pronađeno skoro 80 posto od ukupnog broja nestalih, što je jedinstven slučaj u svijetu.
Od 2021. godine Trial International Ured u BiH ima sklopljen memorandum s Memorijalnim centrom Srebrenica sa zajedničkim ciljem unaprjeđenja procesa tranzicijske pravde.
Kako je kazala glasnogovornica MC Srebrenica, Almasa Salihović, kultura sjećanja na genocid u Srebrenici je utemeljena na “činjenicama i svjedočanstvima preživjelih te je kao takva presudna za očuvanje historijske istine o genocidu u Srebrenici i za izgradnju društva koje se suočava s prošlošću, a ne bježi od nje”.
Hasan Nuhanović, autor nekoliko autobiografskih knjiga i preživjeli genocida u Srebrenici, navodi da ni 30 godina nakon jula 1995. “bol i sjećanja ne jenjavaju i ne blijede”.
– Kada je u pitanju krivična pravda, što je i osnovna misija organizacije Trial International, preživjeli su svjesni da je značajan broj pojedinaca odgovornih za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge ratne zločine procesuiran, da je sudski utvrđena istina zabilježena i da kao takva nikada ne može biti osporena. Preživjeli učestvuju u procesu postizanja krivične pravde i kao oni čiji glas upozorava da se taj proces mora nastaviti, i kao svjedoci u postupcima krivičnog gonjenja. To je težak teret koji preživjeli na sebi nose tri dekade – naveo je Nuhanović koji smatra da unatoč historijskom revizionizmu, veličanjem presuđenih ratnih zločinaca, preživjeli ne gube nadu da će nove generacije u zemlji i regionu odrastati u ambijentu koji uvažava dignitet žrtava, saopćeno je iz Trial International.