Glavni grad Bosne i Hercegovine duži niz godina vodi borbu sa zagađenim vazduhom, smogom i maglom. Magla, poput one u Sarajevu je bila prisutna i prije više od pola vijeka, zbog temperaturnih inverzija, uslijed slabe provjetrenosti, doprinosi zadržavanju štetnih čestica, što zrak u gradu čini posebno zagađenim i predstavlja opasnost za njegovo stanovništvo.
Problem leži u kućnim ložištima
U Sarajevu i dijelovima BiH, posebno u zimskim mjesecima, prisutno je veliko zagađenje zraka, a kako potvrđuju izvještaji nadležnih institucija najveći problem u tom smislu predstavlja prisustvo PM10 čestica u zraku, koje imaju veliki broj prekoračenja od dozvoljene količine tokom godine.
Javna stajališta su, da glavni problem leži u kućnim ložištima i saobraćaju. Međutim, studija, koju su uradili stručnjaci, a koja se tiče zagađenja zraka, ustanovila je još jedan problem, a to su koridori provjetravanja koje Kanton Sarajevo mora sačuvati da bi mogao računati na neku održivu budućnost i razvoj.
Stoga je Vlada Federacije nedavno preventivno usvojila Zakon o zaštiti zraka, kako bi građani lakše podnosili to tmurno jesenje i zimsko vrijeme. Ali postavlja se pitanje, koliko je to sprovodivo i hoće li uopšte Zakon dati rezultate nakon više decenijske borbe s ovim problemom.
Tim povodom o novom usvojenom zakonu i problemu zagađenja zraka u našoj zemlji za Bosnainfo govorio je Rijad Tikveša predsjednik Udruženja Eko tim.
“U pitanju je stari zakon koji je usvojen mnogo ranije u BiH, međutim sada su napravljene neke nove izmjene prema kojima bi se moglo očekivati uređenje iz oblasti kućnih ložišta. Tu prije svega mislim na inspekcije i nadzor ložišta i nadzora generalno na zagađenje zraka“, kazao je Tikveša na početku razgovora.
Hoće li dolazeća jesen i zima biti manje zagušljivi zbog primjene novog Zakona o zaštiti zraka u Federaciji ili ćemo morati malo sačekati na implementaciju istog?
“Ne vjerujem da ćemo imati vrlo brzo neke velike pomake, ali u budućnosti možemo očekivati kroz razne aktivnosti na provođenju ovog zakona. Tu prije svega mislim na značajniji inspekcijski nadzor, kao i dosljedno sprovođenje istog u kantonima. To je jednostavno dugotrajan proces koji zahtjeva velike investicije, kazao je Tikveša.
Bosanskohercegovačka prijestolnica je svake godine na listama najzagađenijih gradova na svijetu. Pa je tako Sarajevo je prošle godine u januaru bilo među deset najzagađeniji gradova na svijetu i jedno vrijeme je držao prvo mjesto po zagađenosti. Zagađujuće čestice štetno utiču na zdravlje hroničara, alergičara, male djece, ali i zdravu populaciju.
“Kada je riječ o zagađenom zraku mi smo poprilično u nepovoljnom položaju, jer nam se razvijao sistem tako da su domaćinstva gledala kako na jeftiniji način da se zagriju, kao i industrije koje ne mare baš puno za svoje obaveze za smanjenje štetnih emisija. Treba reći da samo u Kantonu Sarajevo ima oko 30.000 domaćinstava koji se zagrijavaju na čvrsta goriva ili na neka alternativna koja su još gora. Tu su bile labave zakonske odredbe i iskreno se nadam da će ovim zakonom to postrožiti i urediti ova oblast. Na kraju ostaje nam da vidimo kako će se zakon provoditi na terenu“, kazao je Tikveša.
Rješenje za manje zagađenje zraka
Zadnje dvije zime bili smo svjedoci dosta blagih zima zbog klimatskih promjena koje imaju uticaj i na BiH. Tako Tikveša smatra da će i ove godine stepen zagađenosti u našoj zemlji zavisiti od vremenskih prilika.
“Najbolje rješenje za manje zagađenje zraka nam donose blage zime izazvane klimatskim promjenama. Upravo te nagle promjene vremena nam uspijevaju očistiti zrak kada dođe do perioda jugovine. Nažalost i ove zime ćemo se morati oslanjati na vremenske prilike. To je kompleksan problem u koji smo se doveli sa zrakom, s bespravnom gradnjom, neadekvatnim saobraćajnicama, lošim transportom, neispravnim automobilima… Neće biti nimalo lagan zadatak popraviti kvalitetu zraka u BiH“, zaključio je Tikveša.
Na kraju dolazimo do zaključka da ćemo i dalje udisati zagađeni zrak i moliti se da zima bude blaža kako se ne bi gušili u smogu, a na adekvatnu i punu primjenu zakon o zaštiti zraka morat ćemo malo pričekati jer je u pitanju dosta kompleksan problem koji prisutan više decenija.
Treba još naglasiti da je resorna ministrica okoliša i turizma Nasiha Pozder izrazila zadovoljstvo usvajanjem zakona o zaštiti zraka, te je naznačila da je to rezultat stručnog rada i konzultacija koje su provedene sa strukom i civilnim društvom, kao i s kantonalnim resornim ministarstvima budući da je ovo jedan od onih zakona koji su u zajedničkoj nadležnosti.
“Stručne analize govore da grijanje domaćinstava predstavlja najveći pojedinačni izvor zagađenja zraka, pa potom i saobraćaj u gradovima. Ovim zakonom dobivamo bolji institucionalni i okvir politike za upravljanje i monitoring kvaliteta zraka u FBiH. Važno je da smo ovim zakonom otvorili i mogućnosti za reakciju, implementaciju mjera i projekata kakav je onaj Svjetske banke za unapređenje kvaliteta zraka, a za što je Međunarodna banka za obnovu i razvoj dala zajam u iznosu od 50 miliona američkih dolara. Konkretno, na smanjenje emisija od grijanja domaćinstava davanjem grantova za investicije u čistija rješenja grijanja i u energetsku efikasnost izdvojit će se 31,5 miliona dolara. Za prelazak na transport s niskom emisijom u Kantonu Sarajevo razvojem biciklističke infrastrukture, nabavkom novih vozila s niskom emisijom za javni gradski prijevoz i pružanje tehničke pomoći za donošenje sveobuhvatnih mjera niske emisije, 10 miliona američkih dolara“, izjavila je ministrica Pozder.