Migrantska kriza je počela prije skoro deset godina, gdje su se stotine hiljada migranata uputile na opasno putovanje u Evropu, bježeći od rata, siromaštva i prirodnih katastrofa.
Dolaskom pandemije prije četiri godine, te nakon što je Rusija u februaru 2022. izvršila invaziju na Ukrajinu, pitanje migracija, kako u EU, tako i u BiH je pala u drugi plan.
Ipak, pored svega navedenog migrantska kriza je i dalje na vrhu liste izazova kako u Bosni i Hercegovini tako i u regiji i Evropi.
Nažalost u zadnjih par mjeseci svjedoci smo sve učestalijih obračuna među migrantima.
Česti konflikti između migranta
Tako su početkom septembra ove godine u Bihaću i Sarajevu ubijena dva migranata, tragični događaji na Drini, gdje je u prenatrpanom čamcu život izgubilo 12 osoba, nedavni slučaj iz Banja Luke Marokanaca koji je uznemiravao djevojku, pa skalpelom pokušao ubiti Indijca, uhvatio migranta koji mu je pokušao otuđiti torbicu s novcem i osobnim stvarima. Samo su neki od slučajeva koji su punili novinske stupce.
Bosnainfo je istražila ovu temu i pokušala saznati kakva je trenutna situacija u našoj zemlji, koliko je migranata prisutno u BiH, koliko se zadržavaju, koji je cilj njihovog njihov dolaska, zašto dolaze u konflikt i nazireli se kraj ovoj krizi koja je zahvatila Evropu.
“Možemo reći da je situacija znatno povoljnija nego u nekim prethodnim godinama. Na to stanje utiče i bolja organizovanost i kapacitiranost naših institucija, mada ne možemo biti zadovoljni činjenicom da još uvijek jedna međunarodna organizacija –IOM, koordinira međunarodnu saradnju vezanu za migracije i da to nisu do sada preuzele državne institucije kao što je to podrazumijeva u svim zemljama. Prema podacima Službe za poslove sa strancima BiH, do septembra ove godine registrovano je 20927 ilegalnih migranata, što je smanjenje od 13% u odnosu na isti period prethoodne godine. Ovi statistički podaci su vjerovatno još jedan pokazatelj koji utiče na povoljniju sigurnosnu situaciju u BiH, koji su znali uzrokovati migranti tokom svog tranzitnog puta ka željenim destinacijama u Evropi”, kazao je za Bosninfo, Denis Hadžović predsjednik Centra za sigurnosne studije BiH.
Iz Centra za sigurnosne studije BiH su pokušali pojasniti zašto dolazi do konflikta između migranta, kao i pojavu organizovanih kriminalnih grupa koje vrše krijumčarenje ali i iskorištavanje migranata za sticanje profita.
“Moramo razumjeti da migrant dolaze iz različitih zemalja i kultura. Na teritoriji BiH trenutno su najprisutniji migranti iz Afganistana, Sirije, Maroka, Alžira i Irana, koji sa sobom donose i razlike i konflikne situacije iz prošlosti koje se na žalost prenose i na teritoriji gdje borave. U našem slučaju to su dijelovi BiH gdje najčešće dolaze u kontakt, uglavnom na području Krajine koja im je svima krajnja destinacija za daljnji put ka EU. Ne smijemo zanemariti ni značajno postojanje organizovanih kriminalnih grupa koje vrše krijumčarenje ali i iskorištavanje migranata za sticanje profita, a pri tome se također bore za svoj dio nelegalne zarade te ne biraju sredstva za ostvarivanje tog cilja. Prema podacima kojima raspolažu institucije, nelegalni prelazak iz Srbije u BiH košta 450 Eura, a nešto je skuplje ako je u BiH ulazi iz Crne Gore”, navodi Hadžović.
U BiH trenutno boravi oko 1300 migranata, a prema njihovim izjavama oni nastoje koristiti teritoriju BiH, kao tranzitno područje čiji je cilj nastaviti put ka zapadnoeuropskim državama.
„U periodu od 1. 1. 2024. – 22. 10. 2024. godine od strane Službe za poslove sa strancima obrađeno je 19.540 stranih državljana koji su iskazali namjeru podnošenja zahtjeva za azil.Trenutno u svim Privremeno prihvatnim centrima smješteno je 1309 lica, od toga u KS 930 i USK 354. Kao i u prethodnom periodu i dalje se u najvećoj mjeri radilo o migrantima starosti između 19 -35 godina iz zemalja visokog migracionog rizika, koji se u BiH vrlo kratko se zadržavaju, te koji prema njihovim izjavama nastoje koristiti teritoriju BiH, kao tranzitno područje na putu prema zemljama EU”, kazali su za Bosnainfo iz Službe za poslove sa strancima.
Broj migranata u Bosni i Hercegovini značajno je smanjen, što se može primijetiti i na ulicama pojedinih gradova. Ranije je na ulicama boravilo oko stotine njih, znači li to da se migrantskoj krizi možda nadzire kraj.
Stanje sigurnosti
“Smanjen priliv migranata u BiH ali i podaci koji govore da se u Republici Srbiji broj migranata smanjio za 80% u ovoj godini, ukazuju da će se u narednom periodu smanjiti priliv istih u našu državu. Generalno i Evropska unija ali i njene pojedine članice poduzimaju određene korake kako bi se smanjio priliv migranata i ograničio njihov nekontrolisan dolazak, pa će se to svakako pozitivno odraziti i na stanje u BiH u narednom periodu. Ipak, ne smijemo izgubiti iz vida činjenicu da su se migracije dešavale oduvijek, te da će se zasigurno i nastaviti u budućnosti. Do država je da uspostave sistem kojim će se ti dolasci kontrolisati i biti usklađeni s međunarodnim standardima i zaštitom ljudskih prava onih koji su se odlučili za ovako neizvjesne avanture radi nemogućnosti normalnog života u svojim rodnim državama”, kazao je Denis Hadžović.
U ranijoj izjavi ove godine kada je u pitanju sigurnosna situacija iz Ministarstva sigurnosti BiH poručili su da situacija nije alarmantna, demantujući da su pojedine bezbjednosne institucije BiH potkapacitirane u borbi s ovim izazovima. S obzirom na konstantan problem nedostatka policajaca u državnoj Graničnoj službi.