Novi pravilnik o zabrani pušenja u zatvorenim javnim prostorima, koji je izazvao brojne reakcije širom Federacije Bosne i Hercegovine, stupa na snagu u petak 13. juna.
Ova pravila detaljno propisuju uslove za posebne prostore i prostorije za pušenje, definirajući izuzetke od opće zabrane pušenja u Federaciji BiH.
Također, pravilnikom je definisano da ugostitelji, čiji su objekti veličine do 50 kvadratnih metara i u kojima se isključivo poslužuje piće, mogu odrediti hoće li objekti u potpunosti biti nepušački ili pušački. U slučaju odabira pušačkog tipa objekta za to moraju biti ispunjeni uvjeti poput adekvatne ventilacije zraka, odnosno posebnog sistema za filtriranje. Ugostitelji čiji su objekti veći od 50 kvadratnih metara, mogu osigurati poseban prostor za pušenje potpuno odvojen od nepušačke zone.
Zakon teško provodiv
Treba napomenuti da se nova pravila primjenjuju od prije šest mjeseci, ali se ugostiteljima dao rok kako bi se restorani, kafići, hoteli, aerodromi i druge javne ustanove dodatno prilagodile. Umjesto kazni, inspektori su davali upozorenja, onim vlasnicima koji se još nisu prilagodili novim uslovima.
Kontaktirali smo Amira Hadžić, predsjednik Udruženja hotelijera i restoratera Bosne i Hercegovine i pitali jesu li ugostitelji spremni i je li ovaj zakon u konačnici provodljiv.
“Zakon o zabrani pušenja u zatvorenim javnim prostorima treba tek da se počne primjenjivati nakon jednog probnog perioda, pripreme i svega onoga što su naredili zakonodavci. Smatram da je dobra stvar što će primjena istog početi u ljetnom periodu, gdje većina objekata koristi ljetne bašte, pa će tako ugostitelji imati još pet mjeseci prilagodbe”, kazao je Hadžić za Bosnainfo na početku razgovora.
Hadžić još jednom napominje nezadovoljstvo i apsurd ovog zakona jer se isti primjenjuju samo u jednom dijelu države BiH.
“Moram napomenuti preporuke Evropske unije kada je u pitanju Zakon o kontroli i ograničenju upotrebe duhana, duhanskih i ostalih proizvoda u Bosni i Hercegovini. Oni striktno kažu da zakon treba provesti u Bosni i Hercegovini. EU ne poznaje entitet, distrikte i ovaj zakon se trebao jedinstveno donijeti na nivou cijele zemlje. Ovo je bruka i sramota da se političari nisu mogli dogovoriti oko zdravlja građana BiH. Kao da su entitet Republika Srpska i Distrikt Brčko imuni na štetu koju uzrokuju duhan i duhanski proizvodi, a građani u Federaciji BiH nisu i mislim da je na djelu rat između duhanske i elektronske industrije cigareta”, kazao je Hadžić.
Predsjednika Udruženja hotelijera i ugostiteljskih radnika BiH smatra da se trebalo izaći u susret malim kafanama koje baštine dugu tradiciju konzumiranja cigareta, kao što su stare bosanske kafane, posebno prostor sarajevske Baščaršije, Mostara i svih većih gradova gdje se služi samo domaća bosanska kafa.
“Mislim da su male kafane trebale biti izuzete iz ovog zakona. Motanje cigarete ili ćejf lule uz kafu je nešto što ovdje vjekovima tradicija. Tu sa radi o malim prostorima od 20 do 50 metara kvadratnih i da bi vlasnici istih ispoštovali zakon oni moraju da ulože ozbiljna sredstva (što znači filtraciju ulaza i izlaza zraka iz objekta), a to košta i pitanje je hoće li se to isplatiti nekome ko ima mali objekt. Što se tiče većih objekata kao što su hoteli njima to neće predstavljati problem”, kazao je Hadžić.
Hadžić napominje da se ovdje ne radi samo o ugostiteljskim objektima već i o javnim prostorima kao i da postoji manjak inspekcijskih kapaciteta i da će zakon biti teško provodiv.
“Ovaj zakon je teško primjenjiv i teško će se kontrolisati. Nisu samo u pitanju ugostiteljski objekti. Tu su druge javne institucije, trafike, servisi, pekare, frizeri, advokati… Nažalost desit će se kao i ranije, kada se neki novi zakon donese on se primjenjuje samo u Sarajevu, a ostali će biti pošteđeni”, kazao je Hadžić.
Novčane kazne
Zakon predviđa novčane kazne za nepoštivanje propisa. Pravnim licima prijeti iznos od 2.000 do 5.000 KM, dok se odgovorne osobe unutar tih pravnih subjekata mogu suočiti s kaznama u rasponu od 300 do 1.000 KM. Na primjer, to su osobe koje je vlasnik ugostiteljskog objekta formalno imenovao za nadzor nad provođenjem zabrane pušenja, kao i menadžeri objekta.
Dodatno, vlasnici ili korisnici prostora koji ne osiguraju primjenu zabrane pušenja (npr. ne uklone pepeljare, ne postave potrebne oznake) mogu biti kažnjeni sa 500 do 2.500 KM.
Objekti površine do 50m2 mogu biti isključivo pušački ili nepušački, ali da vlasnici moraju ispuniti određene uvjete propisane pravilnikom. Vlasnici objekata površine iznad 50m2, moraju uspostaviti poseban prostor za pušenje koji ne smije biti manji od 10m2, niti zauzimati više od 20 % ukupne površine uslužnog prostora.
Tačnije, prostorije moraju biti tehnički opremljene prema strogim standardima, uključujući ventilaciju i izolaciju kako bi se spriječilo prodiranje duhanskog dima u ostatak prostora, ističu iz Ministarstva.