Prinosa gotovo i nema, pa su pčelari primorani da, usred ljeta, prehranjuju pčele, a za posljedicu to bi moglo imati dodatno poskupljenje meda. Sve zalihe hrane koje su imale od prošle godine su u proljeće pojele, piše BHRT.
U prirodi nije bilo hrane, pčelari su bili primorani da im daju pogače i sirupe da bi ih održali u životu, a sada kada se vrijeme stabiliziralo, meda nema. Ni za pčele ni za pčelare. Ništa bolja situacija nije ni u pčelinjaku Zekije Kozlice koja se ovim poslom bavi posljednjih 15 godina.
Dug kišni period ostavio je posljedice na košnice koje su danas gotovo prazne. Meda nema ni za pčele, a kamoli pčelare, govori Mirsad Kurić iz Bihaća koji ima skoro tri stotine košnica. Sve ukazuje na to da je ova godina za pčelare – izgubljena.
– Ako mi vjerujete da mi se ne mili još pregledati. Kad vidim lagane košnice… Mogu samo pogledati imaju li hranu, da ne umru od gladi. Za vrcati med, prodavati i slično – ma nema šanse ove godine. Ko kaže da je vrcao, ne vjerujem da je pravi med – kaže Zekija Kozlica.
Cijena tegle meda postala je tako sve nedostižnija za većinu prosječnih potrošača. Najavljuje se da bi mogla dostići i 30 konvertibilnih maraka.
Mirsad Kurić ističe da se med sve više koristi kao lijek, a ne kao hrana.
– S obzirom da nije bilo troškova za taj prošlogodišnji med, bilo bi korektno da se cijena ne dira, jer ljudi traže više med kao lijek a ne hranu. Tako da svi budemo solidarni i ovu godinu probamo zajedno izvući – ističe Kurić.
Kako bi prebrodili probleme neophodna će, dodaju, biti i pomoć nadležnih. U suprotnom mnogi će biti primorani da odustanu od pčelarenja, posla kojim se u Federaciji aktivno bavi oko 4.500 do 5.000 osoba.