Predstava je nastala po istoimenom romanu Jasmina Imamovića, dok je dramatizaciju uradio dramski pisac Željko Hubač. Ulaznice za predstavu moguće je kupiti u BKC-u na biletarnici sistema Kupikartu.ba, ul. Branilaca Sarajeva 24.
Tekst se bavi životom velikog bosanskog kralja Tvrtka I Kotromanića i dramski je prikaz te velike historijske ličnosti BiH i Balkana. Akcent dramske predstave je na unutrašnjim odnosima njegovog porodičnog i društvenog okruženja u kojem je živio i djelovao. Predstava je istovremeno i melodrama o privatnom životu kralja Tvrtka.
Autorsku ekipu tog projekta, osim Dine Mustafića i Željka Hubača, čine renomirani umjetnici iz BiH – scenograf Osman Arslanagić, kostimograf Amra Zulfikarpašić, dok je muziku komponovao Damir Imamović.
U predstavi igraju bh. glumci Muhamed Hadžović, Aldin Omerović, Kaća Dorić, Helena Vuković, Vanja Matović, Mirna Jogunčić, Mirza Ćatibušić, Elmir Krivalić, Mehmed Porča, Enes Salković.
Projekat je nastao uz podršku Vlade Kantona Sarajevo, Ministarstva kulture i sporta KS-a i drugih partnera i sponzora. Producenti projekta su JU Bosanski kulturni centar KS i UG Scena.
O razlozima zašto JU BKC KS producira taj projekt, direktor Jasmin Duraković kaže da je ta javna ustanova jedna od strateških institucija kulture u Sarajevu i projektima poput tvog žele da budu aktivni dio tekuće umjetničke produkcije u gradu i BiH.
“Također, namjera je da naši projekti budu posvećeni afirmaciji kulturnog i historijskog naslijeđa ove zemlje. Pozorišna predstava, po romanu o velikom vladaru kralju Tvrtku, idealna je prilika za to” – kazao je.
Roman “Ljetopis o kralju Tvrtku” objavljen je prije nekoliko godina i naišao je na veliki odziv publike u BiH i regiji, kao i pozitivnu recepciju kod književne javnosti.
Faruk Šehić je napisao da se radi o romanu koji je ispisan u prvom licu, iz ugla ljetopisca i velikog dijaka koji se u knjizi zove Hotjan.
“Njegova ispovijest je priča o prvom i najvećem bosanskom kralju, o srednjovjekovnoj Bosni s kraja 14. stoljeća. Roman je obilato potkrijepljen historijskim činjenicama, obiljem citata i originalnih listova, povelja i drugih dokumenata koji svjedoče o napretku i snazi tad najveće banovine, a zatim kraljevstva” – navodi.
Književnik Mile Stojić napisao je da za roman Jasmina Imamovića “Ljetopis o kralju Tvrtku” da tematski zahvaća srednjovjekovnu bosansku povijest, jedan nedovoljno istraženi i u novije vrijeme često mitologizirani diskurs.
“Ali Imamović ne piše historijski roman, on stvara roman o povijesti na temelju dostupnih znanstvenih fakata. On, dakle, ne slijedi i ne iznosi, poput historičara, puku rekonstrukciju događaja već kao pisac ulazi u dramu bosanskog srednjovjekovlja, u vrijeme kad je vladao bosanski kralj Tvrtko Kotromanić. Dramu koja se ponavlja sve do naših dana, a to ponavljanje mogli bismo nazvati paradigmom bosanskog udesa, gdje jedna mala evropska država uvijek iznova biva plijen interesa velikih evropskih sila” – navodi.
Prema mišljenju beogradskog pisca Filipa Davida, autor nalazeći snažno uporište u historijskoj građi, uspješno približava jedno vrijeme, važno za Bosnu i njenu historiju, sa očevidnim asocijacijama na vrijeme sadašnje.
“U tom romanu-hronici pisac objektivno sagledava period stvaranja i uzdizanja Bosne, uspješno prožimajući fikciju i historijska dokumenta. Roman stiže u pravo vrijeme da bolje upoznamo prošlost kako bismo bolje razumjeli sadašnjost, današnju Bosnu, njene korijene i savremene dileme” – napisao je Filip David, saopćeno je iz BKC KS.