U doba ubrzanih tehnoloških promjena i digitalizacije, mnogi se pitaju da li je pokretanje zanatskih radionica, pekara i servisnih djelatnosti i dalje isplativo u 2025. godini.
Ljubav prema prirodi, planinarenju i kampovanju i potreba za kvalitetnim nožem za sve prilike Mustafu Čatakovića iz Bosanske Krupe odvela je u kovački zanat koji iz hobija treba da preraste u osnovno zanimanje.
Porodica Jozeljić iz Oćevija kod Vareša u Bosni i Hercegovini stoljećima čuva kovački zanat. To je tradicija koja se u ovoj porodici s koljena na koljeno prenosi oko 700 godina. Sve generacije muškaraca u porodici Jozeljić su bili kovači.
Ulice u staroj jezgri grada Sarajeva posljednjih godina nose i tužne priče koje nažalost, postaju tek sad očigledne.
Zanat roštiljdžije i ne razlikuje se mnogo od drugih. Pravi alat, malo vremena za učenje i temeljno pripremljeno meso sasvim su dovoljni da postanete majstor roštilja.
Stari zanati često služe za promociju bogate tradicije naše zemlje. Ipak, s druge strane sami radnici u ovoj oblasti, stiče se utisak, ostaju usamljeni u borbi za opstanak.
Krojački zanat uprkos dobroj zaradi, nije popularan!
Mirsad Pijadžer u obućarskom zanatu nekoliko je decenija i kaže da se od njega može živjeti. Ne može obogatiti, ali može fino živjeti.
Ervin Ljevo zvani Ćero iz Podorašnice kod Konjica, nakon što je ostao bez višegodišnjeg posla, odlučio je iskoristiti svoj talenat.
Sahadžija Kerim Ždralović govorio je za Bosnainfo
Iako je već zagazio u 78. godinu života, limar Hasan Talić iz sela Šehovci, nadomak Sanskog Mosta, i danas u svojoj maloj radionici vještim rukama pravi razne proizvode od lima i tako prkosi starosti.