Jedino službeno očitovanje kineskih vlasti do sada je šturo izvještaj od svega 60 riječi u državnom listu Beijing Daily, uprkos tome što se nesreća dogodila samo nekoliko kilometara od Zhongnanhaija, sjedišta Komunističke partije.
Sudar koji se dogodio u petak ostavio je rupe na fasadi CITIC tornja sa 109 spratova, koje su u međuvremenu sanirane. Dramatični snimci incidenta ekspresno su uklonjeni s interneta u Kini, a najmanje tri avio-kompanije potvrdile su za BBC da im je naređeno da hitno obustave letove lakih aviona. Kompanije su odbile dati bilo kakve detalje, navodeći da su dobile izričita uputstva da o tome ne govore u javnosti.
Potpuna informacijska blokada
U nastalom informacijskom vakuumu bujaju nagađanja o tome kako je avion uopšte uspio ući u vazdušni prostor grada koji ima neke od najstrožih kontrola na svijetu. Kini cenzura nije strana. Kritike na račun partije, državnog vrha ili vlade su prava rijetkost, a sve rasprave koje se smatraju kritičnim, imaju političke implikacije ili se dotiču osjetljivih tema, brzo se uklanjaju.
Međutim, ovaj put cenzura je otišla korak dalje. S kineskih društvenih mreža uklonjene su čak i fotografije i memovi nebodera koji uopšte nisu povezani s incidentom.
Ova zgrada, oblikovana poput tradicionalne kineske posude za vino, lokalna je znamenitost. Mnogi je smatraju sretnom amajlijom, a mladi koji se nadaju uspjehu na ispitima ili pronalasku posla, često je posjećuju ili dijele njene fotografije na internetu uz kratku molitvu.
Cenzorski mehanizam ovaj je put pokrenut tako brzo i temeljito vjerovatno zato što pekinško vodstvo “još uvijek nije potpuno sigurno šta se zapravo dogodilo”, smatra Manya Koetse, voditeljica biltena Eye on Digital China.
“Ovo je vrlo neobičan incident koji direktno dovodi u pitanje kompetentnost vlade i ozbiljno prijeti važnim partijskim narativima”, objašnjava Koetse.
💥 This is an online briefing circulating about the incident (The incident site was only about four miles from Zhongnanhai) :
Incident No.: 2026-06-26-STFS-01
Incident Type: Suspected crash after loss of contact during general aviation local training
Date of Incident: June 26,… https://t.co/SDbcV7EFAs pic.twitter.com/jhzkYvPA6V
— Inconvenient Truths — Jennifer Zeng Reports (@jenniferzeng97) June 26, 2026
Sigurnosni propust u strogo čuvanom vazdušnom prostoru
Čak ni avio-kompanije koje su za BBC potvrdile da su vlasti nakon incidenta prizemljile lake avione nisu željele reći ništa više.
“Naređeno nam je da o tome ne govorimo. Molim vas, pitajte nekog drugog”, rekla je zaposlenica jedne pekinške škole za obuku pilota. Druga kompanija iz Chengdua odbila je otkriti od koje je institucije stiglo naređenje te je odmah prekinula telefonski poziv.
Peking ima trajnu zonu zabrane letenja koja se prostire na oko 100 kvadratnih kilometara iznad njegove političke jezgre, obuhvatajući Trg Tiananmen i Zhongnanhai, strogo čuvani kompleks u kojem žive i rade najviši lideri zemlje.
Opisujući incident kao “ogroman sigurnosni propust”, kineski analitičar Bill Bishop napisao je na društvenoj mreži X:
“Da je let potrajao još samo nekoliko sekundi, avion se mogao srušiti direktno na Zhongnanhai… To bi izazvalo tektonski potres u pekinškom sigurnosnom sistemu”.
Peking je nedavno, navodeći sigurnosne razloge, poostrio i propise o dronovima, koji se sada moraju registrovati prije ulaska i izlaska iz glavnog grada.
“Činjenica da je mali avion, znatno veći od većine dronova, uspio preletjeti dobar dio grada i približiti se Zhongnanhaiju, politički je izuzetno neugodna i predstavlja ogroman sigurnosni propust”, kaže Raymond Kuo, potpredsjednik za istraživanja u Chicago Council of Global Affairs.
Kuo dodaje da se moglo raditi o grešci pilota ili mehaničkom kvaru, ali naglašava kako je incident “potencijalno mogao biti i namjeran”.
Prema podacima servisa za praćenje letova Flightradar24, u pitanju je bio dvosjed Aurora SA60L s jednim motorom, koji proizvodi kineska kompanija Sunward Aircraft. Ovaj avion je dug 6.9 metara, s rasponom krila od 8.6 metara, a primarno je dizajniran za panoramske letove, vazdušno snimanje i rekreacijsko letenje.
Usporedbe s 11. septembrom i Hladnim ratom
Izvan Kine, ovaj incident je mnoge podsjetio na trenutak kada su čuli za terorističke napade 11. septembra 2001. godine, kada su otmičari zabili putničke avione u dva njujorška nebodera.
“Ovo je identična jeza kakvu sam osjetio kada je avion udario u prvi toranj 11. septembra”, napisao je jedan korisnik na platformi Reddit.
S druge strane, Chong Ja Ian, nerezidentni naučni saradnik pri Carnegie China, smatra da je bliža paralela incident iz maja 1987. godine, pred sam kraj Hladnog rata. Tada je njemački amaterski pilot Mathias Rust sletio svojim lakim avionom direktno na Crveni trg u Moskvi.
“Njegov let i slijetanje razotkrili su ozbiljne propuste u sovjetskom sistemu protivvazdušne odbrane. Taj incident je doveo do ekspresne smjene nekoliko visokih oficira zaduženih za sigurnost”, podsjeća Chong.
Slično tome, dodaje analitičar, pojedini zvaničnici bi ubrzo mogli biti smijenjeni sa svojih pozicija zbog nesreće u Pekingu. Činjenica da se mali avion zabio u CITIC toranj šalje poruku da bi to isto mogao učiniti dron ili projektil, što predstavlja nevjerovatnu neugodnost za sigurnosne službe odgovorne za zaštitu neba iznad Pekinga.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.