Glečer Thwaites na zapadnom Antarktiku nazvan Glečer Sudnjeg dana zbog katastrofe koju bi njegovo urušavanje izazvalo – predstavlja ogroman džoker kada je u pitanju predviđanje globalnog porasta nivoa mora.
Glečer veličine Floride, koji se nalazi na jednom od najnepristupačnijih mjesta na Zemlji, povlači se decenijama, a njegovo topljenje leda trenutno doprinosi oko 4% globalnom porastu nivoa mora.
Ali mehanizmi koji stoje iza njegovog povlačenja izuzetno su složeni, što otežava precizno planiranje njegove budućnosti.
Međutim, to je ključan zadatak, jer Thwaites zadržava dovoljno vode da podigne nivo mora za više od 60 cm ako bi se urušio. Budući da također djeluje kao čep koji zadržava ogromni antarktički ledeni pokrov, to bi na kraju moglo dovesti do porasta nivoa mora za oko 3 metra, uništavajući obalne zajednice od Miamija do Manile.
Glaciolozi sa Univerziteta Kalifornija, Irvine i NASA-ine Laboratorije za mlazni pogon razvili su novi model ledenog pokrivača za koji kažu da bolje odražava šta se dešava ispod ovog ledenog giganta.
Thwaitesovo brzo povlačenje uzrokovano je procesima na njegovoj “liniji uzemljenja” – tački u kojoj se led izdiže s morskog dna i počinje plutati po okeanu kao ledena polica.
Ali dok su tipični modeli ledenih ploča obično posmatrali liniju uzemljenja kao nešto fiksno i uglavnom stabilno, „došli smo do spoznaje da postoji drugačiji raspored ispod glavnih Zemljinih glečera koji završavaju okean“, rekao je glavni autor izvještaja Mattia Poinelli, naučnik projekta na UCLA koji je u vrijeme studije bio istraživač nauke o Zemljinom sistemu na UC Irvine.
Satelitski podaci otkrivaju da je linija uzemljenja zapravo “zona uzemljenja”, ponekad široka kilometrima, gdje morska voda stalno ulazi i izlazi s plimom, podižući i spuštajući debeli led u procesu poznatom kao “plimno pumpanje”. To omogućava relativno toploj okeanskoj vodi da prodre “duboko ispod ledenih pokrivača i uzrokuje snažno topljenje”, rekao je Poinelli.
Spuštanje zemljišta
Kada su naučnici prilagodili modele kako bi uključili koncept zone uzemljenja, otkrili su da bi Thwaites mogao doprinijeti porastu nivoa mora za do 3,1 cm do 2100. godine – dvostruko više od prethodnih procjena – čak i bez daljnjeg globalnog zagrijavanja, prema nalazima objavljenim u ponedjeljak u časopisu Nature Communications.
Zemljište na kojem se nalazi Thwaites se spušta prema dolje, što znači da kako se glečer topi, više leda je izloženo toploj okeanskoj vodi. Međutim, topografiju komplikuju dva ključna podvodna grebena koja “učvršćuju” led, sprječavajući ga da brže teče u okean.
Studija je pokazala da procesi topljenja u Thwaitesovoj zoni uzemljenja ubrzavaju “odvajanje” leda s velikog grebena zvanog Mouginot Ridge. Postoji 60% šanse da će se odvojiti do kraja stoljeća, nakon čega će se glečer vjerovatno brzo povući niz nagnutu podlogu prema sljedećem većem grebenu.
Nalazi ukazuju na to da su posljedice gubitka Thwaitesa možda bile podcijenjene. Porast nivoa mora od 3,5 cm možda ne zvuči mnogo, ali je dovoljan da znatno poveća opasnosti za obalno stanovništvo.
Rezultati „predviđaju veći rizik i izloženost poplavama obale nego što se očekivalo u narednim decenijama“, rekao je Eric Rignot, autor izvještaja i profesor nauke o Zemljinom sistemu na UC Irvineu.
Ted Scambos, viši istraživački naučnik Centra za nauku o Zemlji i posmatranje na Univerzitetu Colorado Boulder, koji nije bio uključen u istraživanje, rekao je da bi ovi nalazi mogli biti „prava prekretnica za predviđanje nivoa mora od strane Thwaitesa“.
Ali on i drugi stručnjaci upozoravaju da je potrebno više istraživanja kako bi se razumjeli utjecaji različitih procesa topljenja u zonama uzemljenja, ne samo dobivanjem direktnih podataka ispod glečera.
„Realnost je da još mnogo toga trebamo saznati o procesima uzemljenja kako bismo mogli dati pouzdana predviđanja o tome koliko će se brzo led gubiti“, rekao je Robert Larter, morski geofizičar u Britanskom antarktičkom zavodu, koji također nije bio uključen u studiju. Okolina ispod Thwaitesa, kojoj je vrlo teško pristupiti, još je složenija nego što je opisano u radu, dodao je.
Rignot je rekao da je sljedeći korak prikupljanje podataka posmatranja sa Thwaitesove linije uzemljenja. Naučnici planiraju da otputuju tamo 2028. godine kako bi rasporedili instrumente koji mogu dokumentovati ulazak i izlazak morske vode.
„Decenijama smo svjesni uticaja klimatskih promjena na osjetljive ledene ploče naše planete“, rekao je Rignot, „ali sve veća spoznaja o tome šta se zaista dešava na donjim stranama glečera poput Thwaitesa dovodi do još većeg osjećaja uzbune.“
Rekao je da svijet mora smanjiti zagađenje koje zagrijava planetu sada kako bi ograničio utjecaje, ali je upozorio: „Čak i ako to učinimo, možemo očekivati viši nivo mora u budućnosti kao rezultat štete koja je već učinjena.“
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.