Kako se navodi u analizi, američki predsjednik Donald Trump pokazao je da je Putinov koncept „multipolarnog svijeta“, u kojem bi autoritarni režimi od Caracasa do Teherana međusobno štitili jedni druge od Zapada, u praksi neodrživ. Iako se Moskva godinama predstavljala kao protuteža američkoj moći, događaji u Venezueli pokazali su da Rusija nije u stanju zaštititi ni svoje najbliže partnere.
Poniženje nije samo u činjenici da Putin nije pritekao u pomoć Maduru u trenutku kada mu je to bilo najpotrebnije. Dodatni udarac predstavlja i to što Trump djeluje efikasnije i odlučnije u provođenju jednostranih intervencija kakve bi Kremlj rado sproveo, ali u tome ne uspijeva, ističe Politico.
Nadigran u ulozi vođe koji se ne obazire na pravila
Drugim riječima, Putin je nadigran u ulozi lidera koji se ne obazire na međunarodna pravila. Dok bi ruski predsjednik, kako se navodi, zasigurno volio ukloniti ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog brzom i odlučnom akcijom, Rusija je već četiri godine zaglavljena u brutalnom ratu u Ukrajini, uz više od milion mrtvih i ranjenih ruskih vojnika.
„Putin mora biti nepodnošljivo ljubomoran na Trumpa“, izjavio je za Politico politički analitičar i bivši autor Putinovih govora Abbas Galjamov. „Ono što je Putin obećavao da će učiniti u Ukrajini, Trump je uradio za pola sata u Venezueli.“
Osjećaj gubitka ugleda jedna je od rijetkih tačaka oko koje se slažu i nezavisni analitičari i ruski ultranacionalisti. Nacionalistički bloger i bivši obavještajac Igor Girkin, koji se trenutno nalazi u kaznenoj koloniji, napisao je na Telegramu: „Pretrpjeli smo još jedan udarac našem imidžu. Još jedna zemlja je računala na pomoć Rusije, a nije je dobila.“
Rusija kao nepouzdan saveznik
Godinama se Moskva nastojala nametnuti kao ključna sila otpora zapadnoj hegemoniji predvođenoj SAD-om, okupljajući labavi savez država povezanih neprijateljstvom prema Washingtonu. Pod Putinom je Rusija sebe predstavljala kao nosioca „multipolarnog svijeta“ koji bi, poput nekadašnjeg Sovjetskog Saveza, štitio svoje saveznike.
Nakon invazije na Ukrajinu 2022. godine Moskva je pozvala partnere da stanu uz nju. Mnogi su to i učinili. Iran je Rusiji isporučio dronove, Kina i Indija nastavile su kupovati rusku naftu, dok su saveznici u Latinskoj Americi i Africi, iako s ograničenim ekonomskim i vojnim kapacitetima, pružali političku i simboličku podršku. To je Moskvi omogućilo da tvrdi kako nije međunarodno izolirana.
No, kako ističe Politico, posljednji događaji pokazuju da je riječ o jednostranim odnosima – isključivo u korist Rusije. Kada saveznicima zatreba pomoć, Moskva izostaje.
Počelo u Armeniji, nastavilo se u Siriji, a potom i u Iranu
Prvi koji su to shvatili bili su Armenci. Zaokupljena ratom u Ukrajini, Rusija nije učinila ništa da spriječi Azerbejdžan da 2023. godine u kratkom ratu preuzme kontrolu nad Gorskim Karabahom. Ruski mirovnjaci su samo posmatrali.
Godinu kasnije, Kremlj je bio jednako nemoćan dok se urušavao režim Bašara al-Asada u Siriji, kojeg je Moskva godinama održavala na vlasti. Rusija je pritom izgubila i ključnu luku Tartus na Mediteranu.
Slično se dogodilo i s Iranom. Uprkos dugogodišnjem strateškom partnerstvu, Rusija nije mogla pomoći Teheranu kada su Izrael i SAD bombardirali iranska nuklearna postrojenja. Moskva je ostala bez odgovora na demonstraciju zapadne zračne moći.
Sada je i Venezuela, još jedan dugogodišnji saveznik Kremlja, doživjela poniženje, na koje je Rusija reagovala samo oštrim osudama, ali bez ikakve konkretne akcije.
Zavist u Kremlju
Ruske energetske i vojne veze s Venezuelom bile su duboke. Od 1999. godine Moskva je Caracasu isporučila više od 20 milijardi dolara vojne opreme, finansirane kreditima i djelimično osigurane kontrolom nad venecuelanskom naftnom industrijom. Ti su ulozi sada, kako piše Politico, praktično izgubljeni.
Posebno bolan trenutak za Moskvu predstavlja činjenica da su ruski saveznici u prošlosti uspijevali pobjeći u Rusiju. Viktor Janukovič i Bašar al-Asad dobili su utočište u Moskvi, dok se Maduro sada pojavio pred sudom u New Yorku, odjeven u zatvorsku uniformu.
Ruske vlasti su, očekivano, osudile američku operaciju. Ministarstvo vanjskih poslova govorilo je o „neprihvatljivom kršenju suvereniteta“, dok je senator Aleksej Puškov poručio da Trump vraća „divlji imperijalizam 19. stoljeća“. Upravo za takva kršenja suvereniteta Zapad optužuje Rusiju u Ukrajini.
Bilo je i više uobičajenog zveckanja oružjem. Zastupnik Aleksej Žuravljov predložio je da Rusija Venezueli ponudi raketni sistem Orešnik, dok je popularni Telegram kanal „Dva majora“ ustvrdio da su Trumpovi potezi dali Moskvi „odriješene ruke“ da rješava vlastite probleme „svim potrebnim sredstvima“.
Rusi se nadaju da će se Amerika zadržati na zapadnoj hemisferi
Neki proruski komentatori tvrde da Trumpovi potezi potvrđuju kako međunarodno pravo više ne vrijedi, dok drugi nagađaju da će se SAD zadržati na zapadnoj hemisferi, ostavljajući Rusiji Evropu i Centralnu Aziju. No, kako ističe Politico, Putin već godinama slijedi logiku prema kojoj jači diktira pravila. Ono što je za Kremlj posebno ponižavajuće jeste činjenica da Trump u tome djeluje uspješnije.
Zavist se, čini se, nameće kao dominantan osjećaj među ruskim nacionalistima. Aleksandar Dugin napisao je da se „cijela Rusija pita zašto se s neprijateljima ne obračunava na isti način“, dok je Margarita Simonjan otvoreno priznala da postoji razlog „za ljubomoru“.
Amerika bez sankcija – za razliku od Rusije
Brojni komentatori primjećuju i da, za razliku od Rusije, SAD vjerovatno neće snositi ozbiljne posljedice u vidu sankcija ili međunarodne izolacije, prenosi Index.hr.
Kako zaključuje Galjamov u razgovoru za Politico, Trumpov potez vjerovatno neće promijeniti ruski pogled na svijet, već će ga dodatno učvrstiti. Ironija je, kaže, u tome što je Putin sam stvorio svijet u kojem vrijedi samo uspjeh. „A sada su Amerikanci pokazali kako se to radi, dok je Putinovo poniženje svima očigledno.“
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.