Kako navodi američki list The Wall Street Journal, mogućnost ruskog upada ili čak potpune invazije na zemlje NATO-a i Evropske unije postala je realnija usljed rastućih političkih tenzija između Evrope i američkog predsjednika Donalda Trumpa (Donald Trump), ali i zbog činjenice da je Rusija u potpunosti prešla na ratnu ekonomiju.
Sigurnosni analitičari danas više ne raspravljaju o tome da li je sukob moguć, već kada bi se mogao dogoditi. Iako je ranije postojalo uvjerenje da Rusija neće predstavljati ozbiljnu prijetnju NATO-u prije 2029. godine, sve je više procjena da bi kriza mogla izbiti mnogo ranije – u trenutku kada Evropa još uvijek nije u potpunosti spremna, uprkos povećanim ulaganjima u odbranu.
Litvanija na udaru, Njemačka bez odluke
Ratna vježba koja je simulirala ruski napad na Litvaniju organizovana je u decembru od strane njemačkog lista Die Welt i Univerziteta Helmut-Šmit njemačkih oružanih snaga (Helmut-Schmidt University of the German Armed Forces). Ova simulacija izazvala je snažne reakcije unutar evropskih sigurnosnih krugova. U njoj je učestvovalo 16 bivših visokih zvaničnika NATO-a i sigurnosnih stručnjaka.
Scenario je smješten u oktobar 2026. godine i započinje tvrdnjom Moskve o navodnoj „humanitarnoj krizi“ u ruskoj enklavi Kalinjingrad. Taj izgovor Rusija koristi kako bi zauzela litvanski grad Marijampole, strateški važnu tačku u takozvanom Suvalki procjepu, uskom kopnenom koridoru između Rusije i Bjelorusije.
U simulaciji, rusko predstavljanje invazije kao „humanitarne misije“ bilo je dovoljno da Sjedinjene Američke Države odbiju aktivirati Član 5 NATO-a o kolektivnoj odbrani. Njemačka se u tom trenutku pokazala neodlučnom, dok je Poljska mobilizirala svoje snage, ali ih nije uputila preko granice u Litvaniju.
Njemačka brigada, koja je već bila raspoređena na teritoriji Litvanije, nije mogla reagovati jer je Rusija dronovima minirala izlaze iz njihove baze. Ishod simulacije bio je porazan – Rusija je u svega nekoliko dana uspjela potkopati kredibilitet NATO-a i uspostaviti kontrolu nad baltičkom regijom, koristeći početne snage od oko 15.000 vojnika.
– Odvraćanje ne zavisi samo od sposobnosti, već od toga šta neprijatelj vjeruje o našoj volji. U ratnoj igri, moje ‘ruske kolege’ i ja smo znali: Njemačka će oklijevati. I to je bilo dovoljno za pobjedu – rekao je Franz-Štefan Gadi (Franz-Stefan Gady), vojni analitičar koji je u simulaciji imao ulogu šefa ruskog generalštaba.
Rusija ubrzava pripreme
Ministar odbrane Nizozemske Ruben Brekelmans (Ruben Brekelmans) upozorio je da Rusija već intenzivno povećava strateške zalihe i jača vojno prisustvo duž granica NATO-a.
– Naša procjena je da će Rusija biti u stanju pokrenuti velike količine trupa unutar jedne godine – rekao je Brekelmans.
Iako dio analitičara ukazuje na spor napredak ruske vojske u Ukrajini i ogromne gubitke – prema nekim procjenama i više od milion ljudi – stručnjaci upozoravaju da se situacija može brzo promijeniti. Čak i bez mirovnog sporazuma u Ukrajini, na kojem insistira Trumpova administracija, Rusija bi mogla osloboditi do 200.000 iskusnih vojnika prelaskom s ofanzivnih operacija na držanje linije fronta. To je veći broj vojnika nego što je Vladimir Putin koristio prilikom početne invazije na Ukrajinu 2022. godine.
Psihološki pritisak i “siva zona”
Ratna simulacija pokazala je da je ključna slabost Zapada zapravo politička neodlučnost. U prikazanom scenariju Rusija se oslanjala na hibridne metode djelovanja i narativ o ugroženosti stanovništva Kalinjingrada kako bi izazvala konfuziju među NATO saveznicima.
Poljski sigurnosni analitičar Bartlomiej Kot (Bartłomiej Kot), koji je u vježbi glumio poljskog premijera, upozorio je na duboko ukorijenjen problem zapadnog razmišljanja:
– Kada smo suočeni s eskalirajućim narativom s ruske strane, u našem razmišljanju je ugrađeno da smo mi ti koji bi trebali deeskalirati situaciju.“
Iako zvaničnici Litvanije tvrde da bi njihova vojska reagovala odmah, čak i bez pomoći saveznika, te da bi Rusija u stvarnom sukobu rizikovala gubitak Kalinjingrada, dodatnu zabrinutost izaziva strah od američkog izolacionizma pod Trumpovim vodstvom.
– Putin je oportunista. Ako vidi priliku, igrat će se s njom, testirati reakcije, a kada bude imao više sposobnosti, pokušat će proširiti rezultate. To se može dogoditi upravo sada – upozorio je Niko Lange (Nico Lange), bivši visoki zvaničnik njemačkog ministarstva odbrane.
Zaključak ratne simulacije je jasan: ako cilj Kremlja nije sveobuhvatni rat, već demonstracija da NATO-ov Član 5 ne funkcioniše i slabljenje evropskog jedinstva, za to nisu potrebne masivne vojne snage. Dovoljan je trenutak političkog oklijevanja i jasna procjena da Zapad nema volju da reaguje.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.