Jedno od ključnih pitanja bit će hoće li se nasilje pogoršati, čime bi se dodatno zamaglila granica između prosvjeda i nereda, te hoće li Macronova vlada dodatno pojačati policijski odgovor, piše Associated Press.
Prema riječima ministra unutarnjih poslova, policija je prošlog tjedna uhitila više od 5000 ljudi, od kojih je 85 posto maloljetnika. Ozlijeđene su stotine ljudi. Jedan od ključnih testova izdržljivosti i privlačnosti pokreta bit će u utorak, kada utjecajni sindikat CGT poziva i radnike da izađu na prosvjede.
Učenički sindikat iznio niz zamjerki
Prema tvrdnjama učeničkog sindikata, koji je jedan od glavnih organizatora pokreta, učenici su frustrirani zbog propadajuće infrastrukture, prenatrpanih učionica, preopterećenih rasporeda, manjka nastavnika i ostalog osoblja te nedostatnog financiranja škola.
Neki također traže ukidanje državnih platformi putem kojih se obavlja prijava za visoko obrazovanje i fakultete, jer smatraju da provode nepravednu selekciju.
“Nismo loše obrazovani, samo nas nitko ne sluša”, pisalo je ovog tjedna na transparentu ispred škole u Seine-Saint-Denisu, radničkom predgrađu sjeverno od Pariza koje je jedno od žarišta prosvjednog pokreta.
BIG BREAKING 🚨 School Reform Protest turn violent in France. Palestinian Flags raised.
Situation is not good.
France was one of the first countries to recognise Palestine. pic.twitter.com/H9stmhm23Z
— News Algebra (@NewsAlgebraIND) October 3, 2026
Profesorica: Uvjeti više nisu onakvi kakvi su bili za nas
Učenici iz različitih dijelova zemlje žalili su se da se tokom ljetnih toplinskih valova kuhaju u učionicama bez klima-uređaja, dok se zimi smrzavaju. Francuski mediji objavljivali su snimke štakora koji trče po školama, urušenih stropova, curenja vode, razbijenog namještaja i drugih problema u dotrajalim školskim zgradama.
“Javnost mora znati da uvjeti za školovanje više nisu onakvi kakvi su bili za nas. Situacija se znatno pogoršala”, kazala je Sophie Bordy, 50-godišnja profesorica književnosti iz Pariza.
“Učionice nemaju ventilaciju i jedva možemo otvoriti prozore”, rekao je za New York Times 15-godišnji Issam Makhloufi, učenik srednje škole Rosa Parks u Saint-Denisu.
Ipak se više izdvaja za škole nego za odbranu
Učenici tvrde da postoji nejednakost u obrazovanju, odnosno da učenici iz zapostavljenih četvrti nemaju jednako kvalitetnu nastavu, uvjete i mogućnosti napredovanja, unatoč obećanju sadržanom u francuskom nacionalnom motu: “Sloboda, jednakost, bratstvo”.
Na transparentima koje su nosili prvi prosvjednici u Créteilu pisalo je “Previše nejednakosti, zgroženi smo”, “Obrazovanje je pravo, a ne privilegija” i “Oprostite što smetamo, ovo je za našu budućnost”.
Ipak, izdvajanja za obrazovanje jedan su od najvećih troškova u državnom proračunu koji Macronova vlada predlaže za 2027. godinu. Za škole je predviđeno 65.5 milijardi eura (74 milijarde dolara), što je više od 63.4 milijarde eura predviđenih za obranu.
Učenici se žale i na dugo trajanje nastave. U srednjim školama nastava često počinje u 8 sati ujutro i može trajati do ranih večernjih sati. Prema podacima Europske unije, francuski srednjoškolci imaju jedan od najvećih brojeva obveznih sati nastave u Europi. “Više viđam nastavnike nego svoju obitelj”, pisalo je na transparentu jedne djevojke koju je fotografirao list Le Parisien.
The magnitude of this chaos is terrifying
French cities hit by looting and property destruction during high school protests over staffing and classroom conditions. Over 400 schools closed and around 2,000 arrests reported as of today. https://t.co/VEUoygznxS
— Steve Gruber (@stevegrubershow) October 2, 2026
Macron se više ne može kandidirati
Sindikalne organizacije i ljevičarske stranke iskoristile su prosvjede kao priliku za širi izraz nezadovoljstva, u trenutku kada francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji se zbog ograničenja mandata više ne može kandidirati, ulazi u završnicu svog predsjedničkog mandata.
“Javni obrazovni sustav nakon deset godina Emmanuela Macrona u katastrofalnom je stanju. Nedostaje mu sve”, rekla je Sophie Vénétitay, čelnica sindikata nastavnika koji se pridružio prosvjedima učenika, tijekom jednog od nedavnih prosvjednih marševa.
Zapaljena škola, kamenovano vatrogasno vozilo, napadi na policajce…
Mnogi prosvjedi počeli su mirno, ali su eskalirali kada su prosvjednici počeli ispaljivati pirotehnička sredstva te napadati škole i drugu infrastrukturu, što je, prema riječima dužnosnika, prouzročilo štetu vrijednu nekoliko miliona eura.
Stotine škola pogođene su nedavnim blokadama, rekli su dužnosnici, a njihov broj raste kako se prosvjedi iz pariških predgrađa šire na Marseille, Lyon i druge gradove.
Policija je u četvrtak uhitila gotovo 2000 ljudi, a u petak više od 1700, izjavio je francuski ministar unutarnjih poslova Laurent Nuñez za BFMTV. Organizacije za zaštitu ljudskih prava, među njima Amnesty International, kritizirale su uporabu suzavca i šok-granata za rastjerivanje maloljetnika.
Više od 60 školskih djelatnika ozlijeđeno je, uključujući 40 direktora, izvijestio je u petak ministar obrazovanja Édouard Geffray.
French Student Protests Enter Second Week With Over 5,000 Arrests. https://t.co/oPDR6a5GLj
— NewsWire (@NewsWire_US) October 4, 2026
U Nantesu su prosvjednici zapalili školu, u Marseilleu su kamenovali vatrogasno vozilo, a u Belfortu je uhićen 17-godišnjak nakon što su učenici napali policajca, izjavili su tužitelji za BFMTV. U prosvjedima je ozlijeđeno više od 300 policajaca i pripadnika žandarmerije, objavio je Nuñez na društvenim mrežama.
Francuska ima dugu povijest prosvjeda mladih koji su se povremeno pretvarali u nasilje, uključujući studentske prosvjede 1968. godine koji su gotovo srušili vladu i pridonijeli preobrazbi francuskog društva.
Vlada je pristala na određene ustupke
Francuska vlada oštro je osudila nasilje i odgovorila snažnim mjerama. Gérald Darmanin, francuski ministar pravosuđa, potvrdio je u petak da je tužiteljima naložio da, gdje god je to moguće, pokrenu kaznene postupke te da roditelje smatraju odgovornima za nastalu štetu. Vlada je istodobno priznala da su neke zamjerke učenika opravdane.
U četvrtak je, očito pokušavajući smiriti prosvjede koji su se brzo širili, ministar obrazovanja Geffray najavio da će vlada odustati od planiranog povećanja pojedinih pristojbi za upis na visoka učilišta, koje je bilo najavljeno samo nekoliko sati ranije u sklopu proračuna za 2027. godinu.
Nakon sastanka s predstavnicima učeničkih sindikata, Geffray je najavio i demokratizaciju škola kako bi se učenicima omogućilo veće sudjelovanje. Također je rekao da će njegovo ministarstvo izraditi planove za rješavanje problema manjka nastavnika.
Čelnici učeničkog pokreta odbacili su te prijedloge. Sabrine Kharbach, članica učeničkog sindikata koji organizira prosvjede, nazvala ih je “dimnom zavjesom”. Učenici su najavili prosvjede za utorak te pozvali političke stranke i sindikate da im se pridruže.
Optužbe na račun krajnje lijeve stranke Nepokorena Francuska
Francuski dužnosnici optužili su Nepokorenu Francusku, krajnje lijevu stranku, da iskorištava bijes učenika radi političke koristi. Kandidat te stranke za predsjednika, Jean-Luc Mélenchon, prema nekim je anketama izjednačen s vodećim centrističkim kandidatom na izborima koji će se održati za otprilike osam mjeseci. Nepokorena Francuska odbacila je te optužbe.
Mélenchon je osudio ono što je nazvao “divljaštvom” policajaca koji su u velikoj mjeri koristili suzavac i palice kako bi rastjerali okupljene. Sumnja se da su policijski projektili za kontrolu nereda uzrok nekih ozljeda lica koje su zadobili mladi prosvjednici.
Mélenchon, žestoki antikapitalist, tvrdi da njegova stranka podržava pokret, ali da ga ne organizira te da želi da prosvjedi ostanu nenasilni.
Mélenchon, 75-godišnji političar, po četvrti se put kandidira za francuskog predsjednika i pokušava pridobiti mlađe birače. Oni su na predsjedničkim izborima 2022. glasali u manjoj mjeri nego ostale dobne skupine, no ako ih Mélenchon uspije mobilizirati da izađu na birališta, mogli bi mu pomoći da se probije u odlučujući drugi krug izbora u svibnju, što mu dosad nije uspjelo.
“Ono što želimo jest da mladi ljudi ove zemlje iz ovog razdoblja izađu uzdignute glave, nakon što su nešto izborili i nešto naučili, te da se toga sjete kada budu glasali”, rekao je Mélenchon u četvrtak, prenosi Index.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.