Najpopularnije pitanje postavljeno tokom hibridnog sastanka svih zaposlenika u petak, usmjerenog na odgovore na zahtjeve hiljada zaposlenika izvršne vlasti EU-a, bilo je postoje li planovi za smanjenje radnog vremena ispod 40 sati sedmično, kako je izvijestio Euractivov bilten Reporter.
Državni službenici EU-a sjedili su s timom zaduženim za takozvani “Veliki pregled” radnih praksi.
Ali, povjerenik EU-a za javnu upravu Piotr Serafin odmah je hladnom vodom kritikovao očekivanja. Pregled se provodi usred napetih pregovora o sljedećem budžetu EU-a, rekao je, a vlade EU-a nisu raspoložene finansirati veću administraciju EU-a.
“Vjerujem da će se obrazac s novim zadacima, bez novih resursa, nastaviti i u budućnosti”, rekao je sudionicima, prema snimku sastanka koju je vidio Euractiv. “Što više budemo u mogućnosti pokazati da znamo kako se prilagoditi novim prioritetima… to ćemo biti vjerodostojniji u ovom pregovaračkom procesu”, rekao je.
Povjerenik je rekao da je od glavnih gradova zatražio finansiranje 2500 dodatnih državnih službenika u novom budžetskom planu Komisije. Ali, diplomata EU rekao je Euractivu da su vlade bile “gotovo jednoglasne” u svojoj kritici ideje tokom nedavne prezentacije prijedloga u Savjetu.
Učesnici sastanka Komisije zasuli su Serafina i druge visoke zvaničnike koji vode pregled pitanjima o njihovim radnim uslovima.
Na online alatu za pitanja i odgovore Slido, učesnik po imenu Pablo dobio je 54 palca gore jer je izjavio da je “u nekim službama osoblje trajno preopterećeno”. Druga osoba požalila se na “ekstremno” opterećenje poslom. “Kada će konačno prestati ovaj mentalitet ‘više s manje’?“, upitala je jedna. “Sve više kolega pati od izgaranja”, primijetila je druga.
Zahtjev za najmanje 30 dana rada na daljinu iz inostranstva godišnje dobio je 141 palac gore. Serafin je odbacio prijedlog tokom sastanka, rekavši da je trenutnih 10 dana dovoljno.
Zahtjevi su bili jednako direktni u prostoriji. “Nikada nam se ne pokazuje da smo najveća vrijednost Komisije u našem svakodnevnom radu jer se informacije gomilaju, jer nam se ne vjeruje, jer se većina ljudi emocionalno i intelektualno potpuno preispitala”, rekla je zvaničnica po imenu Ivanka.
“Dobrobit osoblja shvatamo izuzetno ozbiljno”, odgovorio je Stefen Kuest, vodeći zvaničnik za ljudske resurse u Komisiji, prije nego što je podsjetio publiku da “Pregled velikih razmjera nije pregled ljudskih resursa”. Nije isključio mogućnost da bi se neke postojeće odluke mogle prilagoditi.
Kuest je takođe rekao da preko 100 ljudi unutar Komisije radi na pregledu, prenosi “Euractiv“.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.