No, dok takvi čepovi imaju neko opravdanje jer se lako gube u okolišu i vrlo su čvrsti pa su jedan od najčešćih i najštetnijih morskih otpadaka, postoje problemi koji zaista usporavaju razvoj EU.
EU nije tako neslobodna kako se čini
Na samom početku ipak treba reći, kako to u Ekonomskom Labu navodi ekonomist Velimir Šonje, da se neke zemlje članice EU-a ubrajaju među najslobodnije ekonomije na svijetu, da SAD više nije najbolji primjer slobode i deregulacije, osobito ne u režiji Donalda Trumpa i Elona Muska, te da se na razini Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) već godinama promoviraju načela “pametne regulacije”, odnosno deregulacije koja uklanja prepreke razvoju, ali zadržava osnovne zaštitne mehanizme.
Poljska kao predvodnica deregulacije
U EU po tom pitanju sve snažniji pritisak dolazi i iz država članica. Tu se posebno istaknula Poljska na čelu s Donaldom Tuskom. To se, tvrdi Šonje, zbiva čak i u Hrvatskoj u sklopu procedura pristupanja OECD-u.
Ekonomski analitičar Damir Novotny optimistično gleda na budućnost Europe i smatra da većina kritika na njezin račun dolazi od njezinih političkih protivnika.
“Visoka razina regulacije doista je prisutna u EU. Suvremena praksa međutim pokazuje da ni potpuni izostanak regulatornih propisa ne može biti preduvjet za ubrzavanje ekonomskog razvitka i blagostanja. Upravo suprotno, jasna regulatorna pravila pretpostavka su za ekonomski uspjeh, kako to pokazuje veliko istraživanje koje su 2012. objavili nobelovci Daron Acemoglu i James Robinson u knjizi ‘Zašto nacije propadaju?’. Kada bi regulacija bila jedina prepreka rastu blagostanja, najrazvijenije zemlje bile bi one u kojima ne postoje regulatorna pravila, a tome nije tako”, kaže Novotny.
Problem GDPR-a
Ipak neke kritike stoje. Jedan od očitijih primjera je rigorozna Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR). Iako je osmišljen da zaštiti privatnost građana, u praksi je stvorio značajne administrativne barijere. Neke studije pokazale su da je usmjerio tvrtke prema manjim inovacijama umjesto prema velikim iskoracima.
Naime, svaka inovacija koja koristi osobne podatke (AI alati, zdravstvene tehnologije i sl.) mora zadovoljiti GDPR standarde. Što je inovacija radikalnija, to je teže i skuplje postići i dokazati usklađenost. Kod manjih inovacija u postojećim proizvodima usklađivanje je jednostavnije jer se nadograđuje ono što je već usklađeno.
Novotny kaže da je inzistiranje na zaštiti osobnih podataka, kakvo postoji u EU, prije svega političko pitanje povezano s razumijevanjem demokracije i osobnih sloboda.
“Tržišno orijentirani ekonomski sustavi temelje se na individualnim, a ne kolektivnim ekonomskim inicijativama, koje su u 19. i 20. stoljeću donijele globalni prosperitet nikada viđen u povijesti čovječanstva.
Ekonomski kolektivizam, iako je u drugoj polovici 20. stoljeća doživio potpuni krah, i dalje je prisutan u svijesti dijela građana EU, osobito u bivšim komunističkim zemljama. Pravila zaštite osobnih podataka upravo predstavljaju jednu od okosnica borbe protiv jačanja države u odnosu na pojedinca i širenju populističkog kolektivizma”, tumači Novotny.
Problem regulacije umjetne inteligencije
Umjetna inteligencija unijela je još jedan sloj kompleksnosti u ovu priču. EU je 2024. usvojila AI Act koji ide za time da ljudi koji koriste AI sustave ne budu izloženi diskriminaciji, manipulaciji, širenju lažnih informacija ili opasnim aplikacijama (npr. sustavi za prepoznavanje lica u javnosti).
Zakon bi također trebao osigurati da AI ne ugrozi temeljna prava, demokratske procese ili javnu sigurnost, primjerice kroz neetične algoritme.
Sarah Choudhary iz ICE Innovations, koja se bavi tehnološkim rješenjima pokretanim AI-jem, istaknula je da “jasna pravila mogu pomoći, no ako postanu previše restriktivna, istraživanja i razvoj sele negdje drugdje”.
U EU je u tom kontekstu posebno odjeknulo upozorenje Marija Draghija (dolje), bivšeg premijera Italije i guvernera Europske središnje banke, koji je 2024. istaknuo da EU već kaska u tehnološkoj utrci te da su “prekomjerne regulacije i sporost institucija među glavnim razlozima zaostatka”, piše Index.hr.
Kompletan tekst čitajte OVDJE.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.