No, osim tih impresivnih dostignuća, šest nepalskih planinskih vodiča koji su prošle sedmice poginuli u lavini na Broad Peaku ostavili su neizbrisiv trag u svijetu alpinizma. Oni su doprinijeli tome da nepalski vodiči, poznati kao šerpe, budu prepoznati kao vrhunski alpinisti, a ne samo kao pomoćnici stranim penjačima.
Među poginulima bio je i proslavljeni britansko-nepalski alpinista Nirmal Purja, poznatiji kao Nims, koji je svjetsku slavu stekao nakon što je svih 14 vrhova viših od 8.000 metara osvojio za nešto više od šest mjeseci.
Njihove kolege smatraju da je ova tragedija jedan od najvećih gubitaka koje je nepalska planinarska zajednica ikada doživjela.
Najbolji među najboljima
Purja (43) predvodio je međunarodni tim od deset penjača na Broad Peaku kada je lavina pogodila ekspediciju.
„Nims je bio ikona i bez sumnje jedan od najboljih alpinista svoje generacije“, rekao je Ben Ayers, dugogodišnji izvještač magazina Outside koji prati ekspedicije na Everest.
Uz Purju su poginuli i vodiči Kili Pemba Sherpa i Pur Bahadur Gurung, obojica među najiskusnijim himalajskim vodičima.
Kili Pemba (46) je početkom jula završio svoj posljednji od 14 vrhova iznad 8.000 metara i tako ostvario prestižni planinarski „Grand Slam“. Već ranije bio je dio nepalskog tima koji je, predvođen upravo Purjom, u januaru 2021. godine izveo prvi zimski uspon na K2.
K2, visok 8.611 metara, dugo je bio jedini osamtisućnjak koji nije bio osvojen zimi. Smatra se strmijim, nepredvidivijim i opasnijim od Everesta.
Kili Pemba bio je poznat i po tome što je s velikom pažnjom vodio svoje klijente. U dva odvojena uspona pomogao je dvojici planinara s amputiranim objema nogama da dosegnu vrhove Everesta i Manaslua.
„To je bio jedan od najzahtjevnijih zadataka koje jedan vodič može imati, a Kili Pemba ga je obavio s izuzetnom pažnjom“, rekao je Gyanendra Shrestha, nepalski državni zvaničnik koji je prisustvovao jednoj od tih ekspedicija.
Vrhunski profesionalci
Pur Bahadur Gurung (37) popeo se na 12 od 14 najviših svjetskih vrhova i bio jedan od svega stotinjak Nepalaca koji posjeduju prestižnu licencu Međunarodne federacije planinskih vodiča (IFMGA).
„Potrebni su ogromna finansijska ulaganja, strast i godine posvećenosti da biste postali IFMGA vodič. To dovoljno govori o njegovoj predanosti alpinizmu“, izjavio je Himal Gautam iz nepalskog Ministarstva turizma.
Gurung je 2024. godine bio dio tima koji je na Everestu pronašao gotovo stotinu godina staru planinarsku čizmu, za koju se vjeruje da je pripadala britanskom alpinisti Andrewu Irvineu, nestalom još 1924. godine.
Među poginulima su bili i:Gyaljen Sherpa, poznat po tome što je u jednoj sezoni čak tri puta osvojio Kangchenjungu, treći najviši vrh svijeta. Nima Sherpa (36), koji je samo tokom 2026. godine osvojio četiri vrha viša od 8.000 metara. Nawang Thindu Sherpa, jedan od najperspektivnijih mladih vodiča nove generacije.
Purja je otvorio vrata Pakistanu
Dok svake proljetne sezone nepalski vodiči rade na Himalajima, tokom ljeta mnogi odlaze u sjeverni Pakistan, gdje se nalazi pet vrhova viših od 8.000 metara.
Iako Himalaje godišnje posjeti više od milion avanturista, planinski masiv Karakorum u Pakistanu privlači svega oko 15.000 planinara i turista.
Mnogi smatraju da je upravo Nirmal Purja svojim rekordnim osvajanjem svih 14 osamtisućnjaka, koje je prikazano i u Netflixovom dokumentarcu, skrenuo pažnju svjetske planinarske zajednice na Pakistan.
„Nimsov uspjeh dao je mnogim vodičima i penjačima vjeru da je moguće ostvariti ono što se nekada činilo nedostižnim“, rekao je Iswari Paudel, vršilac dužnosti predsjednika Nepalske planinarske asocijacije.
Njegov podvig učinio je Pakistan jednim od glavnih odredišta za nepalske šerpe, koji danas tamo vode brojne međunarodne ekspedicije.
Planine koje ne praštaju greške
Za razliku od Nepala, gdje postoji razvijena infrastruktura s planinarskim domovima, spasilačkim službama i helikopterima, planine u Pakistanu znatno su nepristupačnije.
„Tamo sami postavljamo užad, pravimo staze kroz led i podižemo kampove. To je pravo, starinsko planinarenje“, kaže Nima Rinji Sherpa, koji je 2024. postao najmlađa osoba koja je osvojila svih 14 vrhova viših od 8.000 metara.
Zbog udaljenosti i teških uslova, spasilačke akcije u Karakorumu mnogo su složenije nego na Himalajima, gdje su helikopterske evakuacije znatno dostupnije.
Hoće li se nešto promijeniti?
Iako je tragedija na Broad Peaku ponovo otvorila pitanje sigurnosti na velikim visinama, stručnjaci smatraju da neće značajno promijeniti način na koji se organizuju ekspedicije.
„Nakon svake velike nesreće ljudi na kratko postanu oprezniji, ali se vrlo brzo sve vrati na staro. Rizik je sastavni dio visokogorstva – i upravo ono što mnoge privlači“, kaže Ben Ayers.
Slično mišljenje dijeli i istraživačica visokogorskog planinarenja Medhavi Gulati, koja smatra da će nove generacije vodiča i dalje težiti rekordima i svjetskoj slavi.
Planinarski publicista Alan Arnette podsjeća da ni nakon tragedija poput pogibije 16 šerpa u lavini na Everestu 2014. godine ili katastrofe na K2 2008., kada je poginulo 11 alpinista, nisu uvedene velike promjene.
„Sumnjam da će nesreća na Broad Peaku imati dugoročan utjecaj. Volio bih da griješim“, zaključio je Arnette.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.