Tri visoka izvora u Teheranu navela su da je Iran od početka sukoba znatno zaoštrio pregovarački stav, pri čemu Revolucionarna garda ima sve važniju ulogu u donošenju ključnih odluka. Procjenjuju da bi Iran, ukoliko posrednički napori dovedu do ozbiljnih pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), zahtijevao značajne ustupke.
U potencijalnim razgovorima sa SAD-om, Iran ne bi tražio samo okončanje rata, nego i niz dodatnih garancija, za koje se očekuje da bi bile neprihvatljive za predsjednika Donalda Trumpa. Među njima su garancije protiv budućih vojnih akcija, nadoknada za ratne gubitke, kao i formalna kontrola nad Hormuškim moreuzom, naveli su isti izvori.
Naglašeno je da Teheran ne bi pristao ni na kakva ograničenja svog balističkog raketnog programa. Ovo pitanje je ranije predstavljalo crvenu liniju za iransku stranu tokom pregovora koji su se vodili u trenutku kada su SAD i Izrael prošlog mjeseca započeli vojnu operaciju.
Američki predsjednik Donald Trump rekao je u ponedjeljak da je Vašington (Washington) već imao „vrlo, vrlo snažne razgovore“ s Teheranom, više od tri sedmice nakon početka rata, ali Iran je to javno negirao.
Tri visoka iranska izvora navela su da su do sada vođeni samo preliminarni razgovori s Pakistanom, Turskom i Egiptom o tome postoje li uslovi za posredovanje u pregovorima sa SAD-om radi okončanja sukoba.
Unutar Irana, domaće okolnosti dodatno ograničavaju manevarski prostor vlasti u pregovorima, navode izvori. Među ključnim faktorima ističu se jačanje utjecaja Revolucionarne garde, neizvjesnost na vrhu sistema, te novi vrhovni vođa Mojtaba Khamenei, koji se od imenovanja nije pojavio na fotografijama ili videosnimcima.
Iranski stratezi, prema navodima izvora, pokazuju i duboko nepovjerenje prema eventualnim novim sporazumima sa SAD-om i Izraelom, nakon što je zemlja bila izložena napadima uprkos ranijem dogovoru prošle godine.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.