Poziv dolazi u trenutku pojačanog pritiska nakon rekordne peticije koja zahtijeva suspenziju Sporazuma o pridruživanju EU Izrael, a koja je prikupila milion potpisa.
Pokrenuta u januaru 2026. pod sloganom “Pravda za Palestinu”, Evropska građanska inicijativa premašila je potrebne pragove u najmanje deset država članica EU, znatno više od potrebnih sedam, što je čini najbržom inicijativom koja je dostigla taj nivo od uvođenja ovog mehanizma.
Inicijativu predvodi Evropski ljevičarski savez, uz podršku organizacija civilnog društva i palestinskih pokreta širom Evrope, a njome se poziva EU da suspenduje svoj dugogodišnji trgovinski i saradnički okvir s Izraelom.
Prema pravilima EU-a, kada Evropska građanska inicijativa pređe milion verifikovanih potpisa i ispuni geografske kriterije, Evropska komisija mora formalno razmotriti prijedlog, iako nije obavezna da ga usvoji.
Pošto je potreban broj potpisa prikupljen za samo tri mjeseca, inicijativa već vrši pritisak ne samo na institucije EU-a nego i na nacionalne vlade, koje su i dalje podijeljene po pitanju Izraela.
Potpisi dolaze iz cijele Unije, što organizatori opisuju kao panevropski pokret koji traži promjene.
Sve veći jaz između građana i institucija
U razgovoru za Anadolu, Catarina Martins, kopredsjedavajuća Evropskog ljevičarskog saveza, rekla je da inicijativa predstavlja pokušaj da se široka javna mobilizacija pretvori u konkretno političko djelovanje.
“Evropski građani žele da se zaustavi rat”, rekla je, tvrdeći da mnogi smatraju postupke izraelske vlade nepodnošljivim.
Martins je također ukazala na, kako je opisala, nepodudarnost između rukovodstva EU-a i javnog mnijenja.
“Postoji ogroman jaz između onoga što misli Evropska komisija i onoga što misle evropski građani”, rekla je, kritikujući Komisiju da djeluje previše malo i prekasno.
Uporedila je odgovor EU-a prema Izraelu s brzim uvođenjem sankcija Rusiji nakon početka rata u Ukrajini, naglašavajući da je dosljednost ključna za kredibilitet.
“Ako smo to mogli učiniti kada smo rekli Rusiji da ne može izvršiti invaziju na Ukrajinu, i drago mi je da smo to tada uradili, moramo to učiniti i sada da zaustavimo genocid i rat u Libanu i damo šansu miru na Bliskom istoku”, rekla je Martins.
Martins je naglasila da EU zbog svoje ekonomske težine ima jedinstvenu mogućnost da utječe na izraelsku politiku.
“Evropa ne mora biti nemoćna u svijetu u kojem su ratovi posvuda. Možemo djelovati više. Mi smo najvažniji trgovinski partner Izraela. Dakle, imamo polugu. I ako prekinemo trgovinski sporazum, vlada Izraela će morati da se promijeni”, rekla je.
EU je i dalje najveći trgovinski partner Izraela, a trgovina je 2024. godine iznosila 42,6 milijardi eura (oko 50,2 milijarde dolara).
Martins je istakla da nastavak sporazuma podriva vlastiti pravni okvir EU-a, posebno klauzulu o ljudskim pravima koja je dio Sporazuma o pridruživanju EU – Izrael, koji je stupio na snagu 2000. godine.
“Evropski novac se koristi za finansiranje genocida i okupacije Zapadne obale ili rata u Libanu. I to nije ono što evropski građani žele”, dodala je.
Dijeleći ove zabrinutosti, Rima Hassan, zastupnica u Evropskom parlamentu iz Ljevičarske grupe, rekla je za Anadolu da inicijativa pokazuje jasnu podjelu između građana i institucija EU-a.
Ukazala je na istraživanja javnog mnijenja u zemljama, poput Francuske i Njemačke, koja pokazuju većinu za sankcije Izraelu i priznanje palestinske države.
Hassan je izrazila nadu da će Komisija barem poslušati rastući apel javnosti koji odražava inicijativa.
Organizatori sada imaju cilj da dostignu 1,5 miliona potpisa kako bi osigurali sigurnosnu marginu tokom procesa verifikacije i pojačali politički pritisak tokom šestomjesečnog pregleda Evropske komisije.
Tokom tog perioda, Hassan je rekla da zakonodavci planiraju mobilizirati sve političke poluge, uključujući poslanička pitanja, debate i kontinuirani angažman civilnog društva.
“Kako bismo osigurali da dobijemo odgovor koji je jednostavno adekvatan i da se ne nađemo ponovo u situaciji pukih izjava”, rekla je.
Kredibilitet i saučesništvo na kocki
Za Hassan, pitanje nadilazi politiku i riječ je o globalnom kredibilitetu Evropske unije.
Uporedila je čvrst stav EU-a prema Rusiji s, kako je opisala, neaktivnošću prema Izraelu, referirajući se na optužbe za ratne zločine, okupaciju i aparthejd.
“EU je izgubila kredibilitet na međunarodnom nivou”, rekla je.
Hassan je također spomenula pravni koncept saučesništva prema Konvenciji o genocidu, navodeći da države koje pružaju materijalnu podršku mogu snositi posljedice ako međunarodni sudovi utvrde da je genocid počinjen.
“Ako međunarodni sudovi proglase Izrael krivim za genocid, sve države koje su pružile vojnu i materijalnu podršku Izraelu potpadaju pod ovaj član kao saučesnici u tom zločinu”, rekla je.
Prema njenim riječima, EU ima dvije stvari na kocki, pitanje kredibiliteta i dosljednosti u odbrani ljudskih prava, te potencijalno saučesništvo u zločinima koje počini Izrael.
“Evropska unija ne može se pozicionirati kao akter koji brani međunarodno pravo i ljudska prava ako u ovom pitanju nije dosljedna”, rekla je.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.