Prema podacima Centralnog registra stranaca (AZR) sa stanjem na dan 30. novembra 2025., u Njemačkoj je registrirano 1,52 miliona turskih državljana i više od 1,4 miliona Ukrajinaca.
Broj doseljenika iz Ukrajine značajno je porastao zbog ruskog rata koji je započeo u februaru 2022. godine. Od tada stotine hiljada žena, djece i muškaraca bježe iz Ukrajine u Njemačku.
Krajem 2020. godine u Njemačkoj je živjelo 135.000 ukrajinskih državljana. Sada nedostaje još samo oko 125.000 doseljenika iz Ukrajine kako bi ta zemlja preuzela prvo mjesto na tablici.
Među vodećim grupama stranaca su i državljani Rumunije, Poljske, Bugarske i Hrvatske koja je na devetom mjestu s 414.555 ljudi.
Bosna i Hercegovina se nalazi na 16. mjestu sa 246.724 doseljenika u Njemačku. Srbija je na 14. mjestu sa 262.479 i Kosovo na 11. sa 322.571 doseljenikom.
Brojne su i zajednice iz velikih zemalja poput Rusije, Kine i Indije, Austrije te iz područja sukoba poput Iraka i Irana.
Na kraju statistike nalaze se manje države iz kojih u Njemačkoj službeno živi tek nekolicina ljudi, poput Svete Lucije, Vanuatua, Maršalovih Otoka i Vatikana.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.