Koalicija takozvanih „štedljivih“ zemalja, među kojima su Njemačka, Holandija i Švedska, zalaže se za smanjenje predložene veličine narednog Višegodišnjeg finansijskog okvira, budžeta EU za period 20282034, za nekoliko stotina milijardi evra, piše Euronews.
Prema tekućim razgovorima, među državama članicama postoji širok konsenzus o smanjenju potrošnje namijenjene institucijama EU, dok se i Global Europe Fund suočava sa značajnim smanjenjima u odnosu na nivoe koje je predložila Evropska komisija.
Ovi rezovi otvaraju mogućnost smanjenja mreže delegacija EU širom svijeta, što bi bilo veoma problematično za male članice EU, prema riječima četvoro zvaničnika EU koji su za Euronews govorili pod uslovom anonimnosti.
„Male države članice sa malo ambasada u velikoj mjeri zavise od mreže delegacija EU“, rekao je diplomata EU iz jedne od zainteresovanih manjih država članica, govoreći anonimno kako bi slobodno razgovarao o osjetljivim pitanjima.
Globalna diplomatska mreža
Prema izvještaju Evropske službe za spoljne poslove (EEAS) za 2025. godinu, diplomatski ogranak EU upravlja sa 145 delegacija i kancelarija, u kojima radi gotovo 6.000 ljudi, uz budžet od oko milijardu evra godišnje.
U delegacijama ne rade samo zaposleni EEAS-a: one sarađuju i sa službama Komisije za međunarodna partnerstva i civilnu zaštitu i humanitarnu pomoć, dok u njima rade i diplomate iz nacionalnih ministarstava upućene na rad u delegacijama, kao i lokalno osoblje.
Zagovornici mreže ističu da su njeni troškovi relativno skromni u odnosu na globalni domet koji pruža manjim članicama EU koje nemaju sopstveno diplomatsko prisustvo u mnogim zemljama.
„Većina troškova delegacija ne odnosi se na osoblje, već na bezbjednost i objekte, što je isti razlog zbog kojeg neke države članice ne mogu sebi da priušte diplomatsko prisustvo tamo“, rekao je drugi zvaničnik EU za Euronews.
Prema njegovim riječima, ideja da bi naredni budžet mogao da smanji broj delegacija, što je politički malo vjerovatno, proizlazi iz tekuće borbe za uticaj u kojoj Komisija nastoji da preuzme potpuniju kontrolu nad diplomatskom službom EU.
Tim prije što delegacije već prolaze kroz proces „modernizacije“.
Tekuća modernizacija
Od 1. septembra delegacije prolaze kroz reformu modernizacije koja je već dovela do značajnog smanjenja broja administrativnog osoblja, što je izazvalo protivljenje nekoliko sindikata zaposlenih u institucijama EU.
Plan predviđa centralizaciju administrativnih poslova, upravljanja finansijama i ugovora u sjedištu i regionalnim centrima koji nadgledaju grupe zemalja. Centar u Južnoj Africi, na primjer, pokriva i Bocvanu, Mauricijus, Madagaskar i Komore.
Lokalnim delegacijama je, u međuvremenu, ostavljena manja, ponekad minimalna diplomatska zastupljenost kako bi se održavao politički dijalog sa lokalnim vlastima, kompanijama i drugim zainteresovanim stranama.
„Rezultat je centralizacija moći, čime su oslabljene delegacije koje su u prošlosti, posebno kada ih je predvodio diplomata iz neke velike države članice, mogle djelovati daleko nezavisnije od Brisela“, rekao je treći zvaničnik EU.
Istovremeno, zvaničnici ističu da zemlje EU koje imaju sopstveno diplomatsko prisustvo često dupliraju posao delegacija i nisu uvijek usklađene sa načinom na koji Brisel sada sarađuje sa trećim zemljama.
Od razvoja do partnerstava
Tokom prvog mandata Ursule von der Leyen, Komisija je preimenovala Generalni direktorat za međunarodnu saradnju i razvoj (DG DEVCO) u Generalni direktorat za međunarodna partnerstva (DG INTPA).
Promjena je bila mnogo više od preimenovanja: označila je potpunu promjenu načina na koji Unija sarađuje sa trećim zemljama, udaljavajući se od razvojne pomoći i usmjeravajući se ka podršci evropskim kompanijama na velikim infrastrukturnim projektima u strateškim oblastima kao što su kritične sirovine, povezanost i energija.
Australijska rudarska kompanija Viridis, na primjer, potpisala je pismo namjere sa belgijskom hemijskom kompanijom Solvay o snabdijevanju rijetkim zemnim elementima iz Brazila za preradu u Solvayjevoj fabrici u Francuskoj.
Drugim riječima, u skladu sa „geopolitičkim“ pristupom von der Leyen, Komisija je gotovo u potpunosti napustila razvojne projekte u korist inicijativa koje pomažu evropskim kompanijama da se u inostranstvu takmiče sa kineskim i američkim konkurentima.
Prema riječima zvaničnika EU, kada su ti projekti uspješni, oni omogućavaju evropskom privatnom sektoru da dobije ugovore koji su višestruko veći od sopstvenog doprinosa EU, do te mjere da je nekoliko evropskih kompanija počelo mnogo tješnje da sarađuje sa Komisijom.
U novom budžetu, cilj je takođe da raspodjela globalnog finansiranja bude fleksibilnija, tako što bi se sredstva opredjeljivala prema makroregionima, poput Latinske Amerike i Afrike, umjesto prema pojedinačnim zemljama, kako bi EU mogla bolje da iskoristi prilike poput komercijalnih ugovora ili trgovinskih sporazuma.
“Delegacije su ključne za upravljanje projektima sa lokalnim partnerima; postoje određeni poslovi koji jednostavno ne mogu da budu prebačeni u sedište”, rekao je četvrti zvaničnik EU.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.