Svijet

Svi su očekivali slom Rusije, ali desilo se čudo zbog kojeg su i stručnjaci zanijemili

Na godišnjicu početka ruske invazije na susjednu zemlju analitičari su, ocjenjujući djelovanje zapadnih sankcija na rusko gospodarstvo, zaključili kako je ono neočekivano preživjelo prvu godinu ratnih uvjeta i zapadnih sankcija.

FOTO: MAXIM BLINOV/SPUTNIK/KREMLIN POOL/EPA
FOTO: MAXIM BLINOV/SPUTNIK/KREMLIN POOL/EPA

Zapadne sankcije, koje su se s vremenom proširivale i postroživale, uslijedile su ubrzo nakon što je počeo ruski napad u veljači prošle godine. Ekonomska ograničenja osmišljena su za potkopavanje kanala zarade ruskih državnih poduzeća, pogotovo onih u energetskom sektoru koja su temelj ruskog izvoza. Također da, udarajući na ruske oligarhe, oslabe poziciju ruskog predsjednika Vladimira Putina i da promjenama s kojima će se susresti ruski građani još više poljuljaju vlast ruskog vođe i tako posredno prisile rusku vladu na kraj rata. Međutim, sukob je ušao u drugu godinu, već se najavljuje da neće biti posljednja, a rusko gospodarstvo pokazalo se otpornijim od očekivanja.

“Putin je jednim pritiskom na dugme izgubio pristup stotinama milijardi”

“Puno nade polagalo se u prekidanje veza Rusije s međunarodnim financijskim sustavom, a tu su odluku, zbog globaliziranosti ekonomije, mnogi smatrali završnim potezom u videoigrici”, piše u analizi američkog portala Quarz, specijaliziranog za međunarodne ekonomske teme. “Jer kako bi se zemlja tako ovisna o prodaji goriva inozemstvu mogla od toga oporaviti?”

“Ono što smo učinili Rusiji posljednjih sedmica je raspaljivanje sankcija”, izjavila je u martu prošle godine za Quartz Julia Friedlander, direktorica u Atlantic Councilu. Naime, Putin je zahvaljujući digitaliziranom financijskom sustavu praktički jednim pritiskom na dugme izgubio pristup stotinama milijardi dolara.

Godinu dana poslije ruske su snage još u Ukrajini. “To nije posve neobično. Literatura pokazuje da sankcije gotovo nikad nisu učinkovite u prisiljavanju zemalja da promijene svoje ponašanje. Međutim, iznenađuje činjenica da je rusko gospodarstvo podnijelo ratne sankcije puno bolje nego što je itko očekivao. Lani je ono palo za 2,1 posto, što je mnogo manje od deset do 15 posto koliko se predviđalo kada su sankcije uvedene prošlog marta.

Zašto su stručnjaci pogriješili? Ili, drugim riječima, kako se rusko gospodarstvo pokazalo otpornim u uvjetima tako teških sankcija?

“Od 2014., kada je Rusija anektirala Krim i susrela se s prvom rundom ekonomskih ograničenja, Moskva je počela štititi svoje gospodarstvo od sankcija”, komentirao je Liam Peach, viši ekonomist u londonskoj istraživačkoj organizaciji Capital Economics. Tvrtke i banke riješile su se vanjskog duga, čime se smanjila njihova ovisnost o zapadnom financiranju. Ruski bruto vanjski dug smanjio se s 41% BDP-a u 2016. na 27% u 2021. godine.

Paralelno, Rusija je akumulirala devizne rezerve – više od 600 milijardi dolara u zlatu, američkim dolarima i drugim valutama, uglavnom zarađenim izvozom nafte i plina. Rusija je također 2014. počela razvijati alternativu SWIFT-u, mreži za razmjenu poruka koja je u temelju globalnih financijskih transakcija.

Strategija je čak imala i privlačno ime: Tvrđava Rusija. Ali, analitičari su prošlog marta prognozirali da će sva ta zaštita od sankcija biti nedostatna. Jedan financijaš predvidio je tada za Economist da će u sedmicu dana doći od “tvrđave Rusije do ruševine Rusije”.

U prvih nekoliko sedmica sankcija ruski potrošači osjetili su snažni pritisak zbog iznenadnog uskraćivanja uvoza. Početkom ožujka 2022. Alex Suvalko, znanstvenik na moskovskom sveučilištu, otišao je u IKEA-u kako bi kupio hladnjak i druge potrepštine za svoj novi stan te je otkrio da su kupci “pomeli” taj trgovački centar.

“Morao sam se odvesti do IKEA-e u Nižnjem Novgorodu, koji je udaljen oko 450 km, kako bih kupio te stvari”, Suvalko je tada ispričao Quartzu. Imao je sreće: sutradan je IKEA objavila da zatvara svoje trgovine i tvornice u Rusiji.

Međutim, ruski trgovački sektor brzo se prebacio na druge izvore i počeo dobavljati robu široke potrošnje preko Kine, Kazahstana i Turske ili iz tih zemalja. Ekonomisti Liam Peach iz Capital Economicsa rekao je za Quartz da je Rusiji još uvijek teško uvoziti neke proizvode visoke tehnologije. To objašnjava, na primjer, zašto je Rusija proizvela 60 posto manje automobila 2022. nego 2021. godine.

“To je zato što je automobilski sektor ovisio o uvezenim dijelovima, od kojih je puno dolazilo iz Njemačke, i o uvezenim poluvodičima”, rekao je Peach. Ali automobilska industrija čini samo 0,3% ruske proizvodnje, istaknuo je. Njezino odumiranje ostavilo je tek mali trag na gospodarstvo.

Drugo veliko prestrojavanje dogodilo se na polju ruskog izvoza energenata, navodi Quartz. Dok je Zapad, a posebno Europa, pokušavao sankcionirati rusko gorivo i “skinuti” se s ruske nafte i plina, Moskva je pronašla druge velike kupce: Kinu i Indiju. Prodavali su energente uz popust, ali su cijene robe skočile veći dio prošle godine, što je Rusiji donijelo neočekivani profit. Europa nije mogla potpuno bojkotirati ruski plin, pa je u trećem tromjesečju prošle godine rusko gorivo i dalje činilo oko 15% ukupnog uvoza energije u EU.

Borba protiv recesije

Prihodi od nafte i plina u ruskom proračunu su zapravo porasli za 28% prošle godine. Tokom godine suficit na tekućem računu Rusije – razlika između novca koji ulazi i novca koji izlazi iz zemlje – dosegnuo je rekordnih 227 milijardi dolara. Usprkos sankcijama i vojnim izdacima Rusiju je zapljusnuo novac.

Kako bi izbjegla recesiju, ruska središnja banka više je puta smanjivala stope prošle godine, oslobađajući valove likvidnosti u financijski sustav. To je pomoglo u sprečavanju bankarskog kolapsa, objasnio je Peach. “Većina gubitaka koje su ruske banke pretrpjele prošle godine bila je zbog otkazivanja ugovora nakon što im je isključen SWIFT”, rekao je. “Uopće nisu ostvarili gubitke na nenaplativim kreditima.”

Za razliku od SAD-a, čelnici središnjih banaka nisu morali previše brinuti o potrošačkoj inflaciji. Domaćinstva nisu bila voljna trošiti – štedjela su, jer je rat vrijeme neizvjesnosti. No da bi gospodarstvo nastavilo s radom, država je trošila više. Ruski ekonomist Oleg Vjugin u svom izvještaju procijenio je da su dodatni rashodi države u 2022. iznosili oko 4% BDP-a, odnosno gotovo 73 milijarde dolara.

Ipak, nova godina donosi nove okolnosti, navodi se u analizi Quartza. Naime, u 2023. državni će rashodi početi poticati inflaciju, a potrošači će vjerovatno ponovno početi trošiti, rekao je Peach, dodajući da će središnja banka vjerovatno ponovno početi povećavati stope u travnju. Cijene nafte i plina dramatično su pale, a relativno blaga evropska zima ograničila je prihode Rusije od energenata. “Također počinjemo vidjeti manjak radne snage jer je toliko ljudi napustilo Rusiju ili je mobilizirano u rat prošlog rujna”, objašnjava Peach. Jedna studija iz prošlog novembra pokazala je da trećina industrijskog sektora riskira gubitak radnika zbog mobilizacije.

“Ono što vidimo u Rusiji, srednjoročno, jest da su njezini izgledi za rast ugušeni. Rusija će postati mnogo manje učinkovito gospodarstvo, karakterizirano višom inflacijom, i bit će spororastuće gospodarstvo”, smatra Peach.

Vjugin je u svom izvješću tvrdio da će profiti od nafte i plina toliko pasti da će se vlada morati zadužiti kako bi financirala proračunski deficit.

Stručnjaci se zato slažu da će sankcije uskoro početi pokazivati rezultate te da će rusko gospodarstvo posustati. Samo će sve ići sporije nego što je Zapad očekivao ili se nadao, zaključuju Quartzovi izvori, prenosi Jutarnji.

Prihvati notifikacije