Za nadležne je još enigma kako spasiti ljudske živote u saobraćaju. Dosta ih je već izgubljeno. Od 2018. godine na bh. cestama poginulo je čak 1.514 osoba. Poražavajući podaci ne iznenađuju građane, koji, kako kažu, svakodnevno svjedoče bahatoj vožnji.
“Brzina, vožnja, pijanstvo, eto sve što je loše. Mislim da je problem u ljudima najviše”, “To dodatno ohrabruje mladiće kada vide kako to prolazi nekažnjeno i samim tim daje motivaciju mladim ljudima da rade iste prekršaje. Svjedoci smo da imamo i povratnike tim djelima, ljudi višestruko ponavljaju takve vrste prekršaja, samim tim zbog kaznenih odluka”, “Brza vožnja i preticanje, naveče se nekad vraćam kasnije sa posla svjedočim tome. Baš nekad ne mogu da vjerujem šta se dešava”, kazali su nam neki od građana koje smo anketirali.
Nažalost, posljednjih godina zabilježen je porast broja saobraćajnih nezgoda za 15%, navode stručnjaci.
Samo tokom prošle godine u Brčko Distriktu zabilježen je 232, u Republici Srpskoj više od 10.600, u Federaciji Bosne i Hercegovine čak 24.301 udes.
Analizirajući kantone, i dalje je na neslavnom prvom mjestu Kanton Sarajevo sa više od 10.000 nezgoda. Slijedi Tuzlanski, potom Zeničko-dobojski i Unskosanski kanton.
Profesor Osman Lindov navodi da se ne radi mnogo na infrastrukturi, zakonskoj regulativi, niti preventivi.
“Strategiju donosimo 15 godina, akcione planove donosimo 15 godina i danas nemamo ništa. Vijeće za sigurnost BiH nije profunkcionisalo 15 godina, iako je to zakonska obaveza, na takav način bi se trebalo krenuti u borbu koja se zove spašavanje ljudskih života u saobraćaju”, smatra Osman Lindov, profesor na Fakultetu za saobraćaj i komunikacije UNSA.
Predviđanja su da će manje poginulih biti kada se umjetna inteligencija implementira u oblast saobraćaja, o čemu se uveliko razmišlja u evropskim zemljama.
“Predviđanja su da će do 2030. godine 25% svih vozila koja će se prodati u svijetu biti autonomna vozila. Smatra se, studije su pokazale da 90% incidentnih situacija u saobraćaju, uzrok je čovjek, a umjetna inteligencija će, kroz autonomna vozila, studije govore smanjiti upravo te incidentne situacije u saobraćaju”, pojasnio je Amel Kosovac, dekan Fakulteta za saobraćaj i komunikacije UNSA.
“Meni se čini da Bosna i Hercegovina je na tragu Zapadne Evrope i sada, danas kao pridruženi kandidat za članstvo u Evropskoj Uniji, ima na raspolaganju pretpristupne fondove i mogućnosti da konzumira neka sredstva i u ovom segmentu rješavanja problematike prometa”, navela je Sanja Štajner sa Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu.
Da bismo trebali prepisati praksu evropskih zemalja, pokazuju i statistički podaci. U saobraćaju širom Bosne i Hercegovine na godišnjem nivou pogine tri puta više osoba nego u zemljama Zapadne Evrope, piše N1.