Susret je organiziran u okviru projekta pod nazivom “Trauma orijentirani mirovni rad u BiH“, a govornici su, iz tri različita profesionalna i iskustvena ugla, podijelili svoje uvide i prakse o utjecaju traumatskih iskustava na pojedinca i društva, te o načinima njihove integracije u lično i kolektivno iskustvo i narative.
Azra Frlj, predsjednica Udruženja “Progres“, istakla je da je cilj jačanje ličnih resursa profesionalaca, kao i lokalnih zajednica širom BiH kako bi doprinijeli kreiranju trauma-senzitivne kulture u BiH.
“Važno je naglasiti da traumatsko iskustvo jeste veoma intimno mjesto susreta pojedinca sa samim sobom i to je najranjivije mjesto takvog susreta i ljudi koji nose iskustvo traume kroz život sužuju svoj svijet, izoliraju se. Danas želimo da diskutujemo o dobrim praksama koje mogu doprinijeti da se svijet tih ljudi širi“, kazala je Frlj.
O temi “Život nakon traume: Oporavak počinje unutar zajednice“, govorio je Lutz Ulrich Besser, specijalista psihijatrije i psihoterapije, dječiji i adolescentni psihijatar, specijalista psihoterapijske medicine, osnivač i direktora Instituta za psihotraumatologiju Donja Saksonija “zptn“, autor i predavač brojnih radova i programa usavršavanja iz oblasti psihotraumatologije i psihoterapije usmjerene na traumu, savjetnik i edukator o traumi u oblasti medijskog obrazovanja u Njemačkoj i šire.
Skupu se na istu temu obratila i Tijana Mirović, psihologinja, individualna i porodična psihoterapeutkinja, supervizorica i medijatorica, kao i Spasoje Kulaga, predsjednik Udruženja za podršku ratnim veteranima, porodicama i žrtvama rata u Bosni i Hercegovini “Pravipožar“, čiji tim, koristeći KUVI metodologiju – konstruktivna upotreba veteranskog iskustva – stvara siguran prostor za dijalog mladih i članova Udruženja.
Mirović je za Anadolu kazala da joj je zadovoljstvo što danas govori o društvenim faktorima i njihovom uticaju na oporavak od traumatskih iskustava.
Kulaga je istakao da su danas tu da govore o tome kako obični ljudi mogu da doprinijeti boljitku pojedinca i zajednice.
“Traumatsko iskustvo najranjivije je mjesto susreta pojedinca sa samim sobom, koje sužava svijet pojedinca. Naš cilj nije izbrisati to mjesto, već kroz sigurne, odnose povjerenja učiniti da svijet raste“, kazali su organizatori skupa.