Europski STOXX 600 pao je 5,8 posto, dok je frankfurtski DAX potonuo čak 7,74 posto.
Azijski MSCI indeks izgubio je 7,8 posto, a i američki terminski indeksi nagovještavaju nastavak negativnog trenda.
Tržišta strahuju od poremećaja u trgovini, inflacije i mogućeg ulaska u recesiju, javlja HRT.
Investitori su u ponedjeljak nastavili prodavati i dolar, a kupovati tradicionalno sigurne valute u neizvjesnim vremenima – jen i šicarski franak. Uobičajeno se i američki dolar smatra sigurnim utočištem, no čini se da mu taj status slabi kako se pojačavaju nesigurnosti oko carina i zabrinutost zbog njihova utjecaja na gospodarski rast SAD-a.
Dolarov indeks, koji pokazuje izvedbu američke prema šest ostalih najvažnijih svjetskih valuta, u ponedjeljak je pao za više od 0,4 posto, na 102,48 bodova, nakon prošlotjednog pada za jedan posto.
Pritom je tečaj dolara potonuo 1,3 posto prema jenu na početku deviznog trgovanja u ponedjeljak, na 144,95 jena, pa se tako kreće oko najniže razine prema jenu u posljednjih šest mjeseci, nakon što je prošli tjedan pao gotovo 2 posto prema japanskoj valuti.
“Švicarac” je poskupio za više od jedan posto jutros, nakon prošlotjednog skoka za 2,3 posto, pa dolar stoji 0,85095 franaka.
Cijena bitcoina pala je ispod 79.000 dolara u nedjelju navečer, dok se investitori pripremaju za nastavak volatilnosti na globalnim financijskim tržištima ovoga tjedna. Globalna dionička tržišta pretrpjela su prošli tjedan najveći pad od 2020. nakon nametanja američkih carina na robu iz ostatka svijeta.
Prema Coin Metricsu, cijena bitcoina pala je za četiri posto, na 78.835 dolara, nakon što se veći dio ove godine bitcoinom trgovalo po cijeni iznad 80.000 dolara, izuzev nekoliko kratotrajnih padova ispod te razine zbog prošlotjedne volatilnosti. Ta je cijena otprilike 34 posto niža od rekordne razine bitcoina dosegnute u siječnju.
Pala je čak i cijena zlata, koje se smatra sigurnim utočištem za kapital u nesigurnim vremenima. Unca zlata pojeftinila je za 0,6 posto, na 3018 dolara. Taj pad navodi trgovce zlatom na pitanje uzimaju li možda ulagači dobit ondje gdje mogu kako bi pokrili svoje gubitke na drugim vrstama financijske imovine, što bi se moglo pretvoriti u rasprodaju koja se sama hrani.