Strane su zauzele početne položaje, saveznici su tu da bodre i pomognu kad zatreba, pijuni ginu u odbrani kralja, a i ostali će doći na red… Na kraju šah-mat!
Istorija je svjedok da ratove ne vode narodi, nego goli interesi. Rat na Bliskom istoku svakodnevno nam to i potvrđuje. U trenutku dok se svijet cijepa, gubi se stara, a pojavljuje nova normalnost. Pitanje jeste kakve će biti (razorne) posljedice kad jednom dođe i taj šah-mat?
Dok bespomoćno gledamo kako se jedan po jedan plamen pretvara u buktinju, nevini ljudi iz dana u dan sve više ginu, pitamo se čemu se mi u BiH možemo nadati? Kakvi su scenariji mogući?
U svjetlu geopolitičkih dešavanja i papazjanije mnogi stručnjaci upozoravaju na to da se kriza s Bliskog istoka vrlo lako može prenijeti i na našu zemlju, koja je svakako na staklenim nogama, imamo razne, stalne dezintegrirajuće faktore, koje šutnjom i legitimišemo. I bez geopolitičkih prijetnji apokalipsom, narod hipnotizovan etno/kleronacionalizmom svakako živi u strahu još od Daytona.
Koliko je izvjesno da će se kriza preliti i u naš svijet, pitali smo prof. dr. sci. Sandija Dizdarevića, univerzitetski profesor:
“Postoje različite krize, ako govorimo o jednoj vrsti sukoba u smislu rata, mišljenja sam da je mala vjerovatnoća i mala šansa”.
Nema ko da finansira?
“Ne samo da nema ko da finansira nego, zapravo, postoji čitav niz elemenata zbog kojih smatram da ne možemo. Toliko smo zaduženi da nijedna država kojoj smo dužni neće dozvoliti da uđemo u rat, jer gubi finansije. To je najvažniji element.
200.000 mladih je napustilo BiH
Mi imamo 200.000 mladih koji su napustili BiH, pa se postavlja pitanje ko će ratovati, dakle, ostala su u većini slučajeva i djeca ovih koji donose odluke, a nisam siguran da će oni svoju djecu poslati da ratuju…”
Naravno da neće, imamo primjer proteklog rata. Zna se ko (ni)je vidio borbenu liniju.
“Ono čega se plašim jesu oružani incidenti koji se mogu desiti analogno onom na Kosovu. Generalno, sigurnosna situacija ni u jednoj zemlji Evropske unije, pa tako ni u BiH, nije obećavajuća. Naravno, ne mislim da će biti rata, ali nekih oružanih incidenata svakako bi moglo”, objašnjava Dizdarević za Bosnainfo i odgovara na pitanje iz kojeg razloga:
“Dugo godina živimo pod različitim uticajem velikih sila i sve ovo što se dešava jesu produkti i posljedice tih uticaja. Mislim, dakle, prije svega i na zapadne i na istočne zemlje”.
Ako bi se desio kod nas neki teroristički akt, možemo li očekivati ono što gledamo po filmovima ili se dešava daleko od nas, tipa da neko digne tržni centar, neku instituciju, tramvaj… u vazduh, držanje talaca ili možda neki incident?
“Ništa nije isključeno, dakle, mi sad imamo polarizaciju velikih sila, imamo geopolitička dešavanja na području Bliskog istoka i sasvim logično je da će doći do disperzije terorističkih akata i terorističkih aktivnosti diljem Evrope i svijeta, pa, između ostalih, vjerovatno i na području BiH”, ističe naš sagovornik.
Nisam sigurna da i mi nemamo ovdje budala koje ne bi bile spremne da principovski polete za neki tuđi cilj...
Imamo dovoljno onih sklonih incidentima
“Imamo mi sasvim dovoljno, nažalost, različitih ljudi koji su skloni incidentima, pa između ostalih i terorističkih”.
Dok nam je fokus na Bliskom istoku, ispod radara prolazi i činjenica da zemlje EU podižu ponovo granice, dižu nivo sigurnosti zbog opasnosti od terorizma, Schengen ide na stendbaj, naravno, to će izazvati nove probleme u raznim segmentima, pojedine zemlje šalju vojsku na ulice. Meni vrlo uznemirujuće sve to izgleda. Naročito kad oko nas svi dižu zidove.
I mjere sigurnosti u BiH podignute su na viši nivo zbog straha od eventualnog prelivanja krize sa Bliskog istoka.
Prva zajednička inicijativa koju sam vidjela jeste prva vanredna sjednica Komisije za sigurnost PD-a PFBiH i Odbora za bezbjednost NSRS-a.
Da li mislite da je sad neophodna lustracija, da prevaziđemo podjele i sl, te da je krucijalno da imamo intenzivnu saradnju između svih aktera iz oblasti bezbjednosti oba entiteta, ali jednako važno i regionalnu?
(Pomenuta sjednica u vrijeme nastanka ovog razgovora nije bila završena. Sa sjednice je poručeno, između ostalog, da je bezbjednosna situacija u BiH zadovoljavajuća, a da je, ustvari, percepcija javnosti o sigurnosti loša. Tragom te vijesti ispada da javnost, ipak, bivstvuje u fantazmagoriji, op. a)
“Pitanje saradnje između institucija za provođenje zakona, prije svega mislim na policijske sigurnosne i obavještajne unutar BiH, nikad nije bila upitna. Mi imamo u političkom diskursu neslaganja, ali u policijskim institucijama zaista postoji saradnja u mnogim sferama u odnosu na mnoga kaznena djela, tako da ovo što ste Vi vidjeli kao zajedničku inicijativu je politička priča, ali ono što se na terenu odvija je saradnja na kolegijalnom nivou u domenu svojih nadležnosti kad govorimo o policijskim agencijama”, navodi naš sagovornik.
Trebamo li se zabrinuti kad Mađarska preuzme EUFOR naredne godine? Ok, njegova viša sila je u Bruxellesu, ali možemo li očekivati da nekome više pogoduje, nekoga ugrozi i sl?
“Nisam sklon takvim predikcijama, bilo koja članica Sjevernoatlantskog saveza djeluje po instrukcijama i naredbama viših instanci. Dakle, to je vojnopolitički savez, pa nisam sklon takvim promišljanjima da će nekome pogodovati više ili manje.
U suprotnom, ljudi iz Republike Srpske imali bi legitimno pravo da kažu da svi oni koji nisu politički skloni istom promišljanju kao i njihovo rukovodstvo ne žele pripadnike NATO-a na području BiH. Mislim da je to više politička floskula, nego da bi se zaista moglo desiti”, zaključuje prof. dr. sci. Sandi Dizdarević za Bosnainfo.