Kao domaćin događaja, Općina Velika Kladuša je dala punu podršku naporima da se zaustavi izgradnja spornog odlagališta, potvrđujući svoju opredijeljenost kroz članstvo u Sporazumu “Partnerstvo za Unu”, koji okuplja sve subjekte s ciljem očuvanja okoliša i sprječavanja odlaganja radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori.
Općinski načelnik Boris Horvat, uoči početka skupa, održao je sastanak s predstavnicima institucija koje su aktivno uključene u proces dokazivanja neprihvatljivosti planirane lokacije, te izrazio punu podršku inicijativama koje za cilj imaju zaštitu stanovništva i prirodnog bogatstva ovog kraja.
Cilj okruglog stola bio je ukazati na štetnost i potencijalnu opasnost od izgradnje odlagališta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, na samoj granici s Bosnom i Hercegovinom.
Učesnici su iznijeli niz argumenata zasnovanih na naučnim analizama, ekološkim procjenama i zakonodavnom okviru, jasno poručivši da je ovaj projekat Republike Hrvatske neprihvatljiv s aspekta sigurnosti, zdravlja ljudi i zaštite okoliša.
Ministar za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša Unsko-sanskog kantona Almir Imširović naglasio je ozbiljnost problema, ističući da se radi o zajedničkom nastupu cijele države.
– Federacija BiH i Republika Srpska po ovom pitanju stoje rame uz rame. Uključeni su eksperti sa svih nivoa, koji su izradili brojne analize. Nuklearno odlagalište u blizini rijeke Une i naselja Bosanski Novi predstavlja potencijalnu prijetnju po zdravlje građana, zbog moguće kontaminacije tla i podzemnih voda, upozorio je Imširović.
Mario Crnković iz ekspertskog tima i član organizacije Green Team iz Novog Grada podsjetio je da borba protiv ovog projekta traje već četvrt stoljeća.
– Pozitivno je što konačno imamo jedinstvo institucija BiH. Ova borba nije protiv Hrvatske kao države, već protiv pogubnih ideja pojedinaca. Krajina se često osjeća zaboravljenom, ali ovdje imamo znak nade i zajedničke odgovornosti, kazao je Crnković.
Na skupu je učestvovao i Emir Dizdarević iz Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost, koja prati primjenu međunarodnih standarda u ovom domenu.
– Naš zadatak je da zahtijevamo od Republike Hrvatske provođenje svih zakonom propisanih analiza; od studija utjecaja na okolinu, do sigurnosnih procjena za redovne i vanredne situacije. Lokalne zajednice moraju biti informisane i uključene u donošenje odluka o objektima ovakvog značaja, izjavio je Dizdarević.
O tehničkom pristupu i naučnim metodama govorio je dr. Dženan Vukotić, direktor Federalnog zavoda za agropedologiju, koji sa svojim timom radi na određivanju tzv. nultog stanja tla u krugu od 10, 20 i 30 kilometara od Trgovske gore.
– Uzimamo uzorke tla kako bismo imali referentnu tačku. U slučaju buduće kontaminacije, imat ćemo podatke o početnom stanju i moći ćemo precizno dokazati razmjere štete, pojasnio je Vukotić.
Svi učesnici Okruglog stola složili su se da je Trgovska gora izuzetno neprihvatljiva lokacija za odlaganje nuklearnog otpada te da bi realizacija tog projekta predstavljala direktnu prijetnju zdravlju i sigurnosti građana Bosne i Hercegovine, kao i očuvanju prirodnih resursa rijeke Une i šire regije.
Ujedinjeni glasovi institucija, eksperata i lokalnih zajednica iz Unsko-sanskog kantona poslali su sa ovog skupa poruku da Trgovska gora ne smije postati nuklearna prijetnja na vratima Bosne i Hercegovine.