Stoltenberg je u Briselu rekao da ovi napori ne čine NATO stranom u sukobu, ali će pojačati podršku alijanse Ukrajini “kako bi podržala njeno pravo na samoodbranu”.
Dodao je i da su NATO saveznici saglasni da koordinacija pomoći i obuke za Ukrajinu ide preko komande saveza u Njemačkoj.
Stoltenberg je ovo potvrdio na završnoj konferenciji za novinare u Briselu nakon dvodnevnog sastanka ministara odbrane NATO-a, posljednjeg ministarskog sastanka prije samita NATO-a u Washingtonu sljedećeg mjeseca.
Stoltenberg je dodao da će sigurnosna pomoć i obuka NATO-a pružiti Ukrajini bolje koordinisanu podršku.
Naveo je da se saveznici još nisu dogovorili oko dugoročnog finansijskog obećanja.
“Ne trebamo samo imati kratkoročna obećanja, ona su naravno dobrodošla, ali ako bismo mogli imati više dugoročnih predvidljivih obećanja, to će Ukrajincima dati bolju pretpostavku planiranja”, kazao je Stoltenberg.
Rekao je i da su se ministri osvrnuli na “kontinuiranu kampanju neprijateljskih akcija” koju Rusija vodi protiv članica NATO-a.
“Posljednjih sedmica vidjeli smo navalu sabotaža, cyber napada, instrumentalizirane migracije i drugih neprijateljskih akcija Rusije. Kampanja Rusije nas neće odvratiti od podrške Ukrajini”, naglasio je Stoltenberg.
Osvrnuvši se na inicijative za isporuku sistema protivvazdušne odbrane Ukrajini, šef NATO-a je istakao da će blisko sarađivati sa saveznicima kako bi osigurali isporuku naprednijih sistema protivvazdušne odbrane Ukrajini.
Odgovarajući na pitanje o prijedlogu ruskog predsjednika Vladimira Putina u kojem se navode ruski uslovi za okončanje rata u Ukrajini, Stoltenberg je rekao da prijedlog znači da Rusija “treba da ima pravo da okupira još više ukrajinske zemlje”.
“Dakle, ovo samo pokazuje da ovo nije prijedlog koji je napravljen u dobroj namjeri”, kazao je Stoltenberg.