Prema mišljenju ministarke finansija RS Zore Vidović u čijem posjedu je Capital, ne postoji mogućnost usvajanja rebalansa budžeta grada za 2023. godinu u januaru 2024. godine.
Za razliku od nje, gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković smatra da to nije tako i na dnevni red vanredne sjednice gradske skupštine, između ostalog, predložio je i prijedlog rebalansa budžeta za 2023. godinu.
Stanivuković je u četvrtak naveče uspio da obezbijedi većinu za usvajanje dnevnog reda sa prijedlogom rebalansa kao jednom od tačaka, kao i za usvajanje odluke o realokaciji dijela budžetskih sredstava.
Nakon toga sjednica je prekinuta, a nastavak na kojem se trebalo raspravljati o rebalansu budžeta zakazan je za juče u 11 časova. Ali na nastavku sjednice pojavilo se ukupno pet odbornika, pa je potpredsjednik gradske skupštine Saša Čudić prekinuo sjednicu do daljeg.
„Budući da se odluka o usvajanju i izvršenju budžeta/rebalansa grada donose za period od jedne fiskalne godine i važi za tu fiskalnu godinu, ne postoji mogućnost usvajanja rebalansa budžeta grada za 2023. godinu u januaru 2024. godine“, navodi se u mišljenju ministarstva finansija od 5. januara ove godine.
Kovačević: Rebalans se ne može usvajati retroaktivno
Redovni profesor Ekonomskog fakulteta u Banjaluci Slaviša Kovačević kaže za Capital da teorija, kao i dosadašnja praksa kažu da je ministarka finansija u pravu.
„Budžet, odnosno rebalans budžeta ne može se usvajati retroaktivno na način na koji to, koliko sam ja informisan, želi gradonačelnik Banjaluke“, kaže Kovačević.
Na pitanje da li Stanivuković može da dođe pod udar zakona pod optužbom za nenamjensko trošenje budžetskih sredstava, Kovačević kaže da to nije pitanje za njega kao ekonomistu, već za pravnike i krivičare.
Dugogodišnji policijski inspektor za finansijske istrage koji je insistirao na anonimnosti kaže da nije siguran da će pravosuđe da se umiješa u cijelu priču vezanu za rebalans budžeta Grada Banjaluka.
„Praksa u svim institucijama je da se prvo potroše pare, a onda se to pokriva rebalansima. Umjesto toga, trebalo bi da se radi obrnuto i da se prvo usvoji rebalans i prebace sredstva sa jedne stavke na drugu, odnosno za ono što se namjerava finansirati, pa tek onda se ući u trošenje tih sredstava“, objašnjava sagovornik.
Međutim, on ističe da gradonačelnik Banjaluke ne treba da strahuje da će se naći na udaru tužilaca ili sudija zbog neusvajanja rebalansa, odnosno nenamjenskog trošenja sredstava.
„Ko je ostvario protivpravnu korist“
„On će prebaciti cijelu priču na politički teren i braniti se tvrdnjama da niko nije oštećen, odnosno time da niko nije ostvario protivpravnu korist zbog takvog trošenja sredstava. U suštini će biti u pravu, pogotovo što će usput tvrditi da je on na vrijeme predlagao usvajanje rebalansa, ali da to nije podržavala skupštinska većina“, tvrdi izvor, piše Capital.
„On će prebaciti cijelu priču na politički teren i braniti se tvrdnjama da niko nije oštećen, odnosno time da niko nije ostvario protivpravnu korist zbog takvog trošenja sredstava. U suštini će biti u pravu, pogotovo što će usput tvrditi da je on na vrijeme predlagao usvajanje rebalansa, ali da to nije podržavala skupštinska većina“, tvrdi izvor, piše
„On će prebaciti cijelu priču na politički teren i braniti se tvrdnjama da niko nije oštećen, odnosno time da niko nije ostvario protivpravnu korist zbog takvog trošenja sredstava. U suštini će biti u pravu, pogotovo što će usput tvrditi da je on na vrijeme predlagao usvajanje rebalansa, ali da to nije podržavala skupštinska većina“, tvrdi izvor, piše Capital.
.
Prema njegovim riječima, prvo bi u kontrolu u gradsku upravu Banjaluka trebali da idu budžetski inspektori. On objašnjava i zakonsku proceduru i kaže da su budžetski inspektori u slučaju da utvrde nepravilnosti dužni u roku od deset dana donesu rješenje i nalože otklanjanje utvrđenih nepravilnosti.
„Zakonom su u RS propisane novčane kazne od 300 do 1.500 KM za lica za koja se utvrdi da su odgovorna za počinjene prekršaje“, precizira on, ističući da je interesantno da su u Federaciji BiH kazne za te iste prekršaje od 5.000 do 20.000 KM.
On ističe da su budžetski inspektori ukoliko tokom kontrole utvrde činjenice i okolnosti koje ukazuju na postojanje osnova sumnje da je izvršeno krivično djelo dužni da o tome sačine zabilješku i da ih zajedno sa dokazima bez odlaganja dostave nadležnom tužilaštvu.
„Ako postoji osnov sumnje da je izvršeno krivično djelo za koje je propisana kazna zatvora preko pet godina, budžetski inspektor je dužan da bez odlaganja obavijesti tužioca i da pod njegovim nadzorom preduzima dalje radnje“, objašnjava inspektor.
Samo dva budžetska inspektora u RS
Iz Ministarstva finansija RS nisu odgovorili na pitanja Capitala da li će budžetska inspekcija sprovesti vanrednu kontrolu u gradskoj upravi Banjaluka, kada će sprovesti i ukoliko neće, zašto neće.
Prema njihovim saznanjima, veliki problem je što u RS postoje samo dva budžetska inspektora u okviru Odsjeka za budžetsku inspekciju i reviziju Centralne jedinice za internu reviziju Ministarstva finansija, koji bi trebali da vrše budžetsku kontrolu i nadzor oko subjekata u RS.