Od antimigrantske politike i veza sa ruskim paramilitarcima, do sumnje o rušenju ustavnog poretka na protestu u Beogradu. To je ukratko put kojim se razvijala ekstremno desničarska organizacija Narodna patrola, čijeg je lidera policija u Srbiji privela 16. februara, piše RSE.
Dan ranije, na poziv Narodne patrole, više stotina desničara okupilo se na protestu u Beogradu, a kordon policije sa štitovima spriječio je ulazak u zgradu Predsjedništva Srbije.
Srbija u svojim bezbjednosnim strategijama ne vidi ekstremne desničare kao prijetnju, a njihova hapšenja su iznenađenje za javnost.“Srbija je jedina zemlja koju imamo i za nju ćemo se boriti”, opis je kojim ova ekstremno desno orijentisana organizacija definiše sebe na Twitteru.
Na toj društvenoj mreži, na kojoj je registrovana od maja 2022, ima preko 750 pratilaca. Nešto popularniji su nalozi lokalnih ogranaka, pa tako onaj namijenjen Bačkoj Palanci u Vojvodini ima preko dvije hiljade pratilaca.
Popularnost je, međutim, organizacija stekla na drugoj platformi – Telegramu, gdje je prati oko devet hiljada ljudi.
Nije tačno poznato kada je organizacija nastala, jer nije upisana u zvanične registre Srbije.
Dan nakon što je Sombor osvanuo oblijepljen huškačkim plakatima, organizacija Narodne patrole je tu organizovala i protest na kojem je zatraženo da vojska obezbjeđuje centre za prihvat migranata, a mogli su se čuti i povici “Nećemo migrante”.U fokus javnosti došla je početkom 2020. godine. Tada je grupa najprije u manjim mjestima u Srbiji, a onda i u Beogradu održala skup protiv migranata.
Srbija je dioo tzv Balkanske rute, preko koje ljudi bježe od rata i nasilja u pokušaju da se domognu zemalja Evropske unije.
Tu činjenicu je desnica u Srbiji često koristila kao temu u svojim političkim i aktivističkim antimigrantskim agendama.
Tako je i Damnjan Knežević, koji se na društvenim mrežama predstavljao kao predsjednik Narodne inicijative Nema predaje Kosova i Metohije u februaru 2020. organizovao grupu nepoznatih muškaraca koja je u večernjim časovima zaustavljala migrante i izbjeglice u Beogradu.
Sa navučenim kapuljačama ova grupa je ljude obaveštavala da im “zabranjuju kretanje”, uz poruku da će “imati problem” ako neko napadne “srpske žene i muškarce”.U pamfletu koji je dijeljen migrantima i izbjeglicama tada je pisalo da im se “zabranjuje kretanje van migrantskih centara od 22 časa uveče do 6 časova ujutru i kretanje više od tri osobe u grupi u toku dana”.
U Srbiji jedino ovlašćenje da ograničava kretanje drugima imaju zvanične bezbjednosne institucije, kao što je policija.
Zbog toga je tada reagovala i Povjerenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković, koja je za RSE ocijenila da je nedopustivo da neko protivzakonito i samoinicijativno, navodno “zavodi red i mir” na ulicama.
Iste godine Damnjan Knežević svoju organizaciju počinje da naziva Narodnom patrolom.
Te godine, upitan za Narodnu patrolu, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je novinarima da ne zna za njih, ali da monopol nad fizičkom silom, kako je naveo, ima država, te da je ona jedina koja je nadležna da provodi zakon u djelo.
Antimigrantske akcije Narodne patrole nastavile su se i narednih godina.Neslaganje sa načinom izvještavanja pojedinih medija Narodna patrola pokazivala je otvoreno.
Tako je u septembru 2021. godine na protestu desničara i antivaksera ekipu regionalne televizije N1 grupa pripadnika Narodne patrole verbalno vrijeđala i ometala prilikom izvještavanja.
Novinarka N1 bila je prinuđena da prekine javljanje uživo.
Pripadnici Narodne patrole slično su se ponijeli i u novembru 2021, prilikom protesta u Beogradu u blizini murala ratnog zločinca Ratka Mladića, koji su aktivisti pokušali da prekreče.
Ometanje tokom izvještavanja osudilo je i Nezavisno udruženje novinara Srbije.
Međutim, istog mjeseca pripadnici Narodne patrole organizovali su konferenciju za novinare ispred zgrade televizije N1 u Beogradu.
Lider Narodne patrole, Damnjan Knežević, tada je negirao tvrdnje da organizacija ima veze sa vlastima u Srbiji i ponovio da je za njih Ratko Mladić osuđen za, između ostalog, i genocid u Srebrenici, heroj.
Nije javno poznato da li pred sudovima u Srbiji postoje slučajevi protiv nekoga od pripadnika Narodne patrole zbog ometanja i vrijeđanja novinaraU martu 2022, dok je invazija Rusije na Ukrajinu dobijala zamah, Narodna patrola pozvala je na “miting solidarnosti” sa ruskim narodom u Beogradu.
Podršku u akcijama podrške Rusiji u Srbiji tih dana dao je i Rus Denis Garijev, član Ruskog imperijalnog pokreta (RIM), ultranacionalističke i rasističke organizacije koju je američka administracija u aprilu 2020. označila kao globalnu terorističku prijetnju.
Sa nepoznate lokacije, ispred panoa na kojem je u lijevom uglu istaknuta i fotografija ratnog zločinca Ratka Mladića, on je pozvao građane Srbije da podrže, kako je rekao, “obnavljanje Rusije u okviru njenih historijskih granica”.
Njegovu podršku na mrežama podijelila je i Narodna patrola, koja je od tada u Beogradu održala nekoliko skupova podrške Rusiji u invaziji Ukrajine.Lider Narodne patrole, Damnjan Knežević, u novembru 2022. posjetio je i tada tek otvoreni centar Wagnera u Rusiji.
“Mnogi moji prijatelji biće ponosni što sam imao čast da posjetim Wagner centar”, rekao je Knežević tada u videoprilogu za ruske medije.
Upitan o vezama sa wagnerom, Knežević je u razgovoru za RSE tada negirao da je ikada radio ili na bilo koji način bio povezan sa jedinicom.
Međutim, rekao je da poznaje “neke Srbe koji su bili tamo”.
Desnica u Srbiji se otvoreno protivi svakom dijalogu sa Kosovom. Tako je u decembru 2022. Narodna patrola pozvala na protest na graničnom prIJelazu Jarinje, koji se nalazi između Srbije i Kosova.
Tom prilikom policijski kordon ih je sprIJečio da priđu prIJelazu sa srpske strane.
Okupljeni ispred policijskog kordona puštali su nacionalističke pJesme o Kosovu i Srbiji i uzvikivali parole: “Kosovo je srce Srbije”.
Sa druge strane graničnog prIJelaza, na Kosovu, bili su raspoređeni pripadnici KFOR-a.
I protest održan 15. februara u Beogradu bio je organizovan na poziv Narodne patrole.
Tom prilikom pripadnici Žandarmerije su sprIJečili učesnike da uđu u zgradu PredsJedništva Srbije. Učesnici skupa su prethodno uklonili dIo zaštitne ograde oko PredsJedništva, a pojedini su gađali zgradu jajima.
Ka glavnom ulazu u PredsJedništvo uputili su se, kako su naveli, da predaju zahtJeve predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću, a glavni je prekid dijaloga sa Kosovom.
Pojedini učesnici protesta su nosili simbole podrške invaziji na Ukrajinu, među kojima i obilježja Wagnera.Nekoliko sati prije skupa, Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije je saopštilo da je privelo dvoje lica, kod kojih je pronađeno oružje, a koji su se uputili na taj događaj u Beogradu.
Narodna patrola potvrdila je na svom Telegram kanalu istog dana da su privedeni članovi te organizacije.
Te večeri predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je za televiziju Pink da država neće tolerisati nasilje.
“Država neće dozvoliti nasilnicima i ekstremistima, uz ma kakvu pomoć sa strane, Zapada ili Istoka, da ugrožavaju ustavni poredak”, rekao je Vučić, ne precizirajući svoju izjavu.
Dan kasnije, Narodna patrola je na Telegramu objavila da je lider organizacije, Damnjan Knežević, priveden zajedno sa još dva člana.
U policijskom saopštenju se precizira da je grupa privedena zbog “postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično djelo pozivanje na nasilnu promjenu ustavnog uređenja”.
Do zaključenja ovog teksta, grupa se nalazila u pritvoru.
Pojedini analitičari i novinari koji su fokusirani na aktivnosti ekstremnih desničara, ranije su za RSE upozorili na opasnost međunarodnih veza.Michael Colborne, novinar i šef istraživačkog tima o ekstremnoj desnici na portalu Bellingcat, rekao je u julu za RSE da ga brine da bi veze srpskih i ruskih desničara mogle da otvore mogućnost, u kontekstu aktuelnog rata u Ukrajini, da Beograd i Srbija postanu baza za pojedine članove međunarodne krajnje desnice, naročito za one koji imaju izrazito proruske stavove.
Predrag Petrović iz nevladinog Beogradskog centra za bezbjednosnu politiku, komentarišući posljednji protest, ocijenio je za RSE da je Rusiji cilj da širi svoj uticaj i dobar imidž Putinove vlasti u Srbiji.
On je dodatno primijetio da, pored toga, oni koriste i ekstremne desničare da šalju poruke srpskim vlastima, da ukoliko nešto učine ili ne učine, Rusija, kako je rekao, ima instrumente i mehanizme kako bi ih na to primorala.